Hrvatska posljednje dvije godine bilježi kontinuirani rast broja povratnika iz iseljeništva, uključujući stotine potomaka hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike. Međutim, njihov povratak često prate administrativne prepreke koje otežavaju zapošljavanje i početak novog života.
Jedan od najvećih problema jest priznavanje inozemnih diploma. Pojedini povratnici na završetak postupka čekaju godinu ili dvije, čak i kada imaju kvalifikacije za zanimanja koja nedostaju hrvatskom tržištu rada.
Na to je upozorio državni tajnik Ministarstva demografije i useljeništva Mladen Barać tijekom 9. Susreta hrvatske dijaspore Južne Amerike, održanog u argentinskoj Cordobi.
Stotine Hrvata godišnje dolaze iz Južne Amerike
Prema Baraćevim riječima, broj povratnika iz južnoameričkih država trenutačno se na godišnjoj razini mjeri stotinama. Iako je riječ o pozitivnom trendu, smatra da Hrvatska mora stvoriti učinkovitiji sustav kako bi privukla još više ljudi.
Izrazio je očekivanje da će interes za povratak nastaviti rasti, ali i naglasio potrebu za konkretnim poboljšanjima koja bi potencijalnim povratnicima olakšala odluku o preseljenju.
Hrvatske zajednice u Argentini i drugim južnoameričkim državama pritom pokazuju snažnu povezanost s domovinom svojih predaka. Posebno je izražen interes mlađih generacija koje žele učiti hrvatski jezik, upoznati Hrvatsku i istražiti mogućnosti života u njoj.
Za mnoge potomke hrvatskih iseljenika upravo je učenje jezika prvi korak prema uspostavljanju čvršće veze sa zemljom iz koje potječu njihove obitelji.
Međutim, interes za Hrvatsku i stvarna odluka o preseljenju nisu isto. Nakon dolaska pojavljuju se pitanja zaposlenja, stanovanja i priznavanja stečenih kvalifikacija.
Na priznavanje diploma čekaju i dvije godine
Barać je kao posebno ozbiljan problem izdvojio dugotrajne postupke priznavanja diploma stečenih u inozemstvu.
Prema njegovim riječima, postoje slučajevi povratnika koji godinu ili dvije čekaju da im hrvatske institucije priznaju obrazovanje u koje su uložili mnogo vremena i novca.
Problem je još izraženiji kada se radi o stručnjacima čija su zanimanja deficitarna u Hrvatskoj.
Takva situacija stvara prepreku ljudima koji žele nastaviti profesionalnu karijeru nakon preseljenja. Istodobno, hrvatsko gospodarstvo ne može odmah iskoristiti njihovo znanje i iskustvo.
Državni tajnik smatra da postupke priznavanja kvalifikacija treba pojednostavniti i ubrzati.
Pritom je važno razlikovati priznavanje akademskih kvalifikacija od priznavanja stručnih kvalifikacija potrebnih za obavljanje reguliranih profesija. Ovisno o zanimanju i svrsi priznavanja, postupci i nadležne institucije mogu se razlikovati.
Zbog toga povratnici prije preseljenja trebaju provjeriti koja se pravila primjenjuju na njihove diplome i zanimanja.
Povratak ne završava dobivanjem hrvatskih dokumenata
Osim priznavanja obrazovanja, povratnici se suočavaju i s drugim praktičnim izazovima.
Pronalaženje odgovarajućeg zaposlenja, prilagodba hrvatskom tržištu rada te rješavanje stambenog pitanja među važnim su uvjetima uspješne integracije.
Barać je naglasio da Ministarstvo demografije i useljeništva želi nastaviti postojeće programe namijenjene hrvatskom iseljeništvu, ali i razvijati nove.
Cilj je olakšati dolazak i integraciju ljudi koji Hrvatsku žele odabrati kao mjesto za život.
Posebna pozornost posvećuje se mladima, među kojima postoji velik interes za programe učenja hrvatskog jezika i upoznavanja zemlje svojih predaka.
Ipak, dugoročni ostanak povratnika ovisi i o tome koliko će uspješno riješiti svakodnevna egzistencijalna pitanja.
Hrvatska u Argentini vidi i gospodarsku priliku
Tijekom susreta u Cordobi razgovaralo se i o mogućnostima jačanja gospodarskih odnosa Hrvatske i južnoameričkih država.
Posebno su istaknute poljoprivreda i proizvodnja hrane, područja u kojima Argentina raspolaže velikim iskustvom i gospodarskim potencijalom.
U razgovorima je sudjelovao i hrvatski ministar poljoprivrede David Vlajčić. Uspostavljeni su kontakti s predstavnicima argentinske vlade nadležnima za ta područja.
Razmatra se mogućnost sklapanja sporazuma koji bi omogućio razmjenu znanja i tehnologija između dviju država.
Barać smatra da hrvatske iseljeničke zajednice mogu imati važnu ulogu u takvoj suradnji jer povezuju dvije zemlje na društvenoj, kulturnoj i gospodarskoj razini.
Mlade generacije žele upoznati Hrvatsku svojih predaka
Državnom tajniku ovo je bio prvi službeni posjet hrvatskim zajednicama u Južnoj Americi otkako je preuzeo dužnost prije nešto više od godinu dana.
Posebno ga je, kako je rekao, dojmila povezanost pripadnika hrvatske dijaspore i njihova privrženost Hrvatskoj.
Istaknuo je da mnogi potomci iseljenika imaju izrazito pozitivnu sliku zemlje svojih predaka, iako su njihove obitelji generacijama živjele daleko od nje.
Tijekom susreta razgovarao je s predstavnicima hrvatskih zajednica o njihovim iskustvima, potrebama i prijedlozima.
Prema njegovim riječima, upravo takvi razgovori trebali bi pomoći Ministarstvu u oblikovanju budućih programa namijenjenih iseljeništvu i povratnicima.
Za sada nisu predstavljeni konkretni rokovi za ubrzavanje priznavanja inozemnih diploma niti najavljene posebne zakonske izmjene koje bi riješile taj problem.
