Sve više mladih hrvatskog podrijetla u Južnoj Americi pokazuje zanimanje za Hrvatsku i učenje hrvatskog jezika. Prema riječima državnog tajnika Zvonka Milasa, čelnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, riječ je o rezultatima dugogodišnje suradnje s hrvatskim zajednicama na tom kontinentu.
U razgovoru za Hinu, tijekom boravka u argentinskoj Cordobi, Milas je istaknuo kako mladi potomci hrvatskih iseljenika sve češće žele upoznati jezik, kulturu i povijest zemlje iz koje potječu njihovi preci.
„Sve više mladih okreće se Hrvatskoj i pokazuje interes za učenje hrvatskog jezika“, rekao je Milas, naglasivši da se time potvrđuje važnost suradnje koja se razvijala tijekom proteklih deset godina.
U Južnoj Americi živi oko 850.000 Hrvata i njihovih potomaka
Prema podacima koje navodi Hina, u Južnoj Americi živi približno 850.000 Hrvata i njihovih potomaka. Međutim, hrvatskim jezikom govori tek manji dio te zajednice.
Upravo zato očuvanje jezika predstavlja jedan od najvažnijih ciljeva državnih programa usmjerenih prema hrvatskom iseljeništvu.
„To je ono na čemu radimo jer bez jezika nema nacije ni naroda. Nećemo se moći prepoznati ako izgubimo jezik i zato ulažemo mnogo truda da se to ne dogodi“, poručio je Milas.
Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske od 2016. do 2026. godine izdvojio je ukupno 2,8 milijuna eura za različite programe hrvatskih zajednica u Južnoj Americi.
Milas pritom naglašava da takva ulaganja imaju šire značenje od same financijske pomoći.
„To nije samo financijska potpora, nego razvoj, ulaganje u ljude, u mlade i ulaganje u Hrvatsku“, istaknuo je.
Najavio je da će Središnji državni ured nastaviti financijski podupirati programe povezivanja hrvatskih zajednica s domovinom.
Susret hrvatske dijaspore u Argentini
Milas je tijekom studenoga sudjelovao na devetom susretu hrvatske dijaspore Južne Amerike, održanom u argentinskom gradu Cordobi.
Susret je bio prilika za razgovore s predstavnicima hrvatskih zajednica koje, unatoč velikoj geografskoj udaljenosti, nastoje očuvati povezanost s domovinom svojih predaka.
Govoreći o susretima s Hrvatima u Južnoj Americi, Milas je posebno istaknuo emocionalnu povezanost koju mnogi potomci iseljenika osjećaju prema Hrvatskoj.
„Uvijek nosim iste, predivne emocije. Toliko je ljubavi u ljudima koji žive tako daleko od domovine svojih predaka da to čovjeka svaki put iznova iznenadi. Drago mi je vidjeti ljude koje već mogu nazvati prijateljima“, rekao je.
Hrvatskim zajednicama poručio je da nastave njegovati vrijednosti koje su naslijedile od roditelja, baka i djedova. Istodobno je naglasio važnost očuvanja povezanosti s Hrvatskom, ali i zahvalnosti prema državama u kojima danas žive.
Program Domovina mladima omogućuje upoznavanje Hrvatske
Posebno mjesto u povezivanju mlađih generacija hrvatskog iseljeništva s domovinom ima program Domovina.
Riječ je o programu u sklopu kojega mladi hrvatskog podrijetla iz različitih dijelova svijeta posjećuju Hrvatsku te upoznaju njezinu povijest, kulturu i suvremeni život.
Milas smatra da takvi posjeti imaju veliku vrijednost jer mladima omogućuju stvaranje osobnog odnosa prema zemlji njihovih predaka.
„To je iskustvo kroz koje mogu na autentičan način doživjeti Hrvatsku. Ne upoznaju je samo kroz priče svojih djedova, baka i roditelja, nego i kroz ono što sami vide i dožive“, objasnio je.
Prema njegovim riječima, među sudionicima programa često su visokoobrazovani mladi ljudi koji pokazuju veliko zanimanje za hrvatsku povijest i nacionalni identitet.
Posjet Vukovaru posebno je emotivan
Jedan od trenutaka koji je na Milasa ostavio snažan dojam bili su posjeti sudionika programa Domovina Vukovaru.
Istaknuo je da mladi ljudi, iako rođeni tisućama kilometara daleko od Hrvatske, pokazuju duboko razumijevanje hrvatske povijesti.
„Ne moraju ništa reći. Na njihovim se licima i u očima vidi koliko je tu emocija i poštovanja. Iako su rođeni tisućama kilometara daleko, jako dobro razumiju što je Hrvatska, kako je nastala i što Hrvatska jest“, kazao je.
Vukovar za Milasa ima i posebno osobno značenje. Rođen je u tom gradu, a tijekom Domovinskog rata bio je jedan od njegovih branitelja i ratnih zapovjednika.
„Moj Vukovar, grad u kojem sam se rodio, u kojem sam stekao obitelj i dobio sina, uvijek je dio mene“, rekao je.
Hrvatska računa i na povratak potomaka iseljenika
Osim očuvanja jezika i kulturnog identiteta, Milas smatra važnim i stvaranje uvjeta za snažnije povezivanje mladih hrvatskog podrijetla s današnjom Hrvatskom.
Pritom ne skriva želju da se dio potomaka hrvatskih iseljenika odluči preseliti u zemlju svojih predaka i tako pridonijeti njezinoj demografskoj obnovi.
Prema njegovim riječima, mladi koji sudjeluju u programima upoznavanja Hrvatske razumiju njezinu povijest, ali i potrebe suvremenog hrvatskog društva.
„Oni jako dobro znaju što je Hrvatska i što joj treba. A trebaju joj oni“, poručio je Milas.










