Alice Weidel izašla je sa saveznog kongresa Alternative za Njemačku kao uvjerljivo najmoćnija osoba u stranci. Kongres održan u Erfurtu nije donio velike programske rasprave ni otvorene unutarnje sukobe. Međutim, jasno je pokazao u kojem smjeru AfD ide i tko će u tome imati glavnu riječ.
Weidel je ponovno izabrana za supredsjednicu stranke s 81,3 posto glasova delegata. Njezin supredsjednik Tino Chrupalla dobio je 70 posto glasova, znatno manje nego ranije.
Još važnije za budući odnos snaga unutar AfD-a jest sastav novog saveznog stranačkog odbora. U njega su ušli brojni političari bliski Weidel, čime je dodatno učvrstila svoj utjecaj na politički smjer stranke.
Na kongresu je AfD još jednom jasno izrazio ambiciju za preuzimanje vlasti u Njemačkoj. Weidel je pred delegatima poručila da stranka sebe vidi kao najjaču političku snagu i narodnu stranku s podrškom od oko 30 posto.
Poruka iz Erfurta bila je nedvosmislena: AfD više ne želi biti samo velika oporbena stranka. Želi vladati. Piše DW.
Alice Weidel postaje dominantna figura AfD-a
Formalno, AfD i dalje vodi dvoje supredsjednika. Međutim, politički odnos snaga sve se više pomiče prema Alice Weidel.
Njezin izborni rezultat bio je bolji nego prije dvije godine, dok je Chrupalla izgubio dio potpore među delegatima. Istodobno, izbor ljudi bliskih Weidel u savezni stranački odbor dodatno je ojačao njezinu poziciju.
Unutar stranke i njemačkih medija već se dulje raspravlja o mogućnosti da Weidel u budućnosti samostalno preuzme vodstvo AfD-a. Kongres u Erfurtu nije donio takvu odluku, ali je dodatno pokazao tko trenutačno ima veću političku težinu.
Za stranku koja otvoreno govori o mogućnosti preuzimanja vlasti, pitanje vodstva postaje sve važnije. AfD se priprema za izbore na kojima očekuje povijesne rezultate, posebno na istoku Njemačke.
Radikalnije snage jačaju pozicije
Sastav novog saveznog odbora pokazuje da AfD ne ide prema političkom približavanju drugim strankama. Naprotiv, značajan broj članova novog vodstva dolazi iz pokrajinskih organizacija koje njemačke službe za zaštitu ustavnog poretka klasificiraju kao dokazano desno ekstremne.
Šest od ukupno 14 članova novog saveznog odbora dolazi iz takvih organizacija.
U vrh stranke ulazi i Jean-Pascal Hohm, predsjednik novoosnovane stranačke mladeži Generation Deutschland. U prošlosti je zbog veza s desno ekstremnim krugovima morao napustiti posao u zastupničkom klubu AfD-a u parlamentu Brandenburga.
U saveznom odboru bit će i Stefan Möller iz Tiringije, bliski politički suradnik Björna Höckea.
Möller bi u novom vodstvu trebao biti zadužen upravo za odnose sa sigurnosnim službama. To je posebno osjetljivo područje za AfD zbog dugotrajnog sukoba stranke sa službama za zaštitu ustavnog poretka.
AfD i sigurnosne službe u otvorenom sukobu
Odnos AfD-a i njemačkih sigurnosnih institucija godinama je jedno od najvažnijih političkih pitanja u zemlji.
Prema podacima iz izvornog materijala, AfD je u pet saveznih zemalja klasificiran kao dokazano desno ekstremna organizacija. Riječ je o Brandenburgu, Donjoj Saskoj, Saskoj, Saskoj-Anhaltu i Tiringiji.
U još šest saveznih zemalja, kao i na saveznoj razini, stranka se vodi kao sumnjivi slučaj desnog ekstremizma i nalazi se pod nadzorom.
Razlozi za takav tretman povezani su, između ostalog, s izjavama pojedinih članova stranke protiv parlamentarne demokracije i neovisnog pravosuđa. Posebnu pozornost izazivaju izjave kojima se dovodi u pitanje jednakost njemačkih građana, osobito ljudi migrantskog podrijetla.
Upravo zbog toga sastav novog vodstva AfD-a ima šire značenje. Stranka se istodobno priprema za mogući ulazak u vlast i jača političare iz svojih radikalnijih struktura.
U Erfurtu nije bilo mjesta za unutarnje sukobe
Kongresi AfD-a u prošlosti su često bili obilježeni otvorenim borbama za moć, verbalnim sukobima i dubokim podjelama.
U Erfurtu je atmosfera bila drukčija.
Stranačka disciplina bila je važnija od političkih rasprava. Razlog je prije svega izborna godina u kojoj AfD očekuje velike rezultate.
Tijekom 2026. održavaju se važni izbori za parlamente saveznih zemalja. Posebnu pozornost AfD usmjerava prema Saskoj-Anhaltu i Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju, gdje želi prvi put osvojiti većinu i postaviti predsjednika pokrajinske vlade.
U takvoj situaciji stranačko vodstvo nije željelo unutarnje sukobe koji bi mogli ugroziti rezultate u anketama.
Ta je strategija u Erfurtu funkcionirala. Međutim, cijena stranačkog jedinstva bio je gotovo potpuni izostanak ozbiljne programske rasprave.
Velike poruke, malo konkretnih mjera
Alice Weidel tijekom kongresa uglavnom se suzdržala od predstavljanja konkretnih političkih mjera.
Umjesto toga, njezin govor bio je usmjeren na opću kritiku njemačkih vlada tijekom posljednjih dvadesetak godina. Kritizirala je politiku prema euru, izbjeglicama, zaštiti klime, Ukrajini, energetici i industriji.
AfD je ranije zagovarao povratak nuklearnoj energiji, obnovu isporuka ruskog plina Njemačkoj, ukidanje mjera zaštite klime i prekid njemačke podrške Ukrajini.
Ipak, u Erfurtu Weidel nije predstavila detaljan plan kojim bi objasnila kako bi AfD vodio zemlju nakon mogućeg preuzimanja vlasti.
Glavna politička poruka bila je jednostavna: AfD želi preuzeti odgovornost za vođenje države.
Takva retorika uklapa se u širu promjenu unutar stranke. AfD više ne govori samo o prosvjedu protiv političkog sustava. Sve otvorenije se predstavlja kao buduća vladajuća snaga.
Najveći test mogao bi doći na istoku Njemačke
Politička budućnost AfD-a u velikoj će se mjeri odlučivati na izborima u istočnim saveznim zemljama.
Upravo tamo stranka ostvaruje svoje najbolje rezultate i ima realne ambicije za preuzimanje izvršne vlasti. Ako uspije osvojiti većinu ili pronaći put do formiranja pokrajinske vlade, Njemačka bi se našla pred potpuno novom političkom situacijom.
Dosadašnji model političke izolacije AfD-a tada bi bio stavljen na ozbiljan test.
Istodobno, uspjeh na pokrajinskoj razini mogao bi dodatno ojačati poziciju Alice Weidel unutar stranke. Njezin politički utjecaj već je nakon kongresa u Erfurtu veći nego prije.
AfD je na kongresu pokazao disciplinu, izbjegao unutarnje sukobe i jasno definirao cilj: osvajanje vlasti. Međutim, konkretni odgovori na pitanje kako bi stranka upravljala Njemačkom uglavnom su izostali.
Deseci tisuća ljudi prosvjedovali protiv AfD-a
Dok je AfD unutar kongresne dvorane demonstrirao jedinstvo, na ulicama Erfurta održani su veliki prosvjedi protiv stranke.
Prema procjenama, okupilo se više desetaka tisuća ljudi. Prosvjede su organizirali sindikati, Katolička i Protestantska crkva, političke stranke te brojne organizacije civilnog društva.
Prosvjedi su uglavnom protekli mirno.
Jednu od zapaženijih poruka uputio je Jens-Christian Wagner, ravnatelj memorijalnog centra bivšeg koncentracijskog logora Buchenwald u Tiringiji. Njegova poruka bila je reakcija na ranije zahtjeve pojedinih političara AfD-a za takozvanu remigraciju stranaca iz Njemačke.
Dok su protivnici AfD-a prosvjedovali na ulicama Erfurta, unutar kongresne dvorane stranka je pokazivala sliku potpune kontrole i jedinstva.
U središtu te slike sada je Alice Weidel. Nakon kongresa u Erfurtu njezina pozicija unutar AfD-a jača je nego prije, dok stranka ulazi u razdoblje u kojem će se njezine ambicije prvi put ozbiljno testirati na izborima za vlast, a ne samo za mjesto najjače oporbene snage.
