Hrvatske žene iz Latinske Amerike, okupljene u mrežu CroActivas, sastale su se u argentinskom gradu Cordobi. Sa susreta su poručile da ih povezuju ustrajnost i privrženost Hrvatskoj.
Na trećem susretu pod nazivom „Od tkanja do djelovanja” razmijenile su iskustva o vodstvu, poduzetništvu, kulturi, identitetu i razvoju zajedničkih projekata.
Hrvatska poduzetnica iz Perua predstavila svoj životni put
Na panelu „Žene koje mijenjaju svijet: vodstvo, poduzetništvo i novi putevi” sudjelovale su Maritza Orlic iz Perua, književnica Stella Cvjetanović iz Patagonije te saborska zastupnica Zdravka Bušić.
Orlic, novinarka po struci i poduzetnica, predstavila je svoj poslovni put koji je započela prije 43 godine. Tada je sa suprugom osnovala tvrtku Magensa – Materiales Generales, specijaliziranu za proizvodnju namještaja, obradu drva i opremanje interijera.
Nakon suprugove smrti preuzela je vođenje tvrtke. Istaknula je da je riječ o dugogodišnjem procesu učenja i prilagodbe, tijekom kojeg su joj najveća motivacija bila djeca.
Prisjetila se i obiteljske povijesti. Njezin otac imao je 19 godina kada je nakon Drugoga svjetskog rata iz izbjegličkog kampa u Italiji otišao u Peru.
Ondje je započeo poslovni život i osnovao kompaniju. Međutim, tijekom vojne diktature oduzeta mu je imovina, nakon čega se preselio u Ekvador. U Peru se vratio nakon izbijanja rata između dviju država.
Iz Dalmacije u Patagoniju
Svoju životnu priču predstavila je i Stella Cvjetanović, koja je 20 godina radila kao državna odvjetnica.
Nakon umirovljenja odlučila se posvetiti obiteljskom ranču u Patagoniji, na zemlji koju je naslijedila od oca.
„To radim iz ljubavi koja me ispunjava, a ne iz obveze”, poručila je Cvjetanović.
Objasnila je da rad na ranču predstavlja način očuvanja obiteljskog nasljeđa i odavanja počasti ocu hrvatskog podrijetla.
Njezin djed Nikola stigao je iz Dalmacije u Argentinu sa samo 16 godina. Radio je na željeznici, ali želio je izgraditi nešto vlastito.
Među njegovim prvim ostvarenjima bila je kamena kuća nalik dalmatinskim kućama. Na jugu Argentine izgradio ju je majstor podrijetlom s Brača.
Cvjetanović je istaknula da je njezin otac petero djece odgajao uz poruku da moraju biti prvi i raditi više od drugih, neovisno o spolu.
U obitelji se, naglasila je, nikada nije pravila razlika između muških i ženskih poslova.
„Zajedničko nam je da se ne predajemo”, poručila je.
Zdravka Bušić pozvala hrvatske iseljenice da predstave svoje priče
Saborska zastupnica Zdravka Bušić govorila je o vlastitom životnom putu, od odlaska u Beč do boravka u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je provela 21 godinu.
U Hrvatsku se vratila na poziv prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Obnašala je dužnost pročelnice njegova kabineta, a bila je i zamjenica ministra vanjskih poslova.
Prisjetila se razdoblja hrvatskog osamostaljenja i buđenja hrvatskih zajednica u svijetu. Govorila je o studiranju, radu, angažmanu u crkvi i poučavanju hrvatskog jezika djece koja ga nisu govorila.
„Nadam se da ćete sljedeće godine doći u Hrvatsku kako bismo čuli vaše priče i kako bi ih Hrvatska mogla upoznati”, poručila je sudionicama.
Naglasila je važnost predstavljanja uspjeha hrvatskih potomaka u Latinskoj Americi kroz knjige, pisanje i osobna svjedočanstva.
Hrvatska treba iskustva svojih iseljenika
Drugi panel bio je posvećen poduzetništvu, obrazovanju i povezivanju Hrvatske s dijasporom.
Na njemu je govorila Gordana Nikolić, dekanica privatnog sveučilišta PAR u Rijeci.
Prisjetila se svojih korijena u pomorskoj i radničkoj obitelji te obiteljskog nasljeđa obilježenog iseljavanjem.
Njezin pradjed otišao je u Sjevernu Ameriku i nikada se nije vratio, što je ostavilo trag na obiteljskoj povijesti.
Nikolić je istaknula da gotovo nema hrvatske obitelji bez iskustva iseljavanja. Međutim, današnje okolnosti otvaraju mogućnosti za drukčije povezivanje Hrvatske i njezina iseljeništva.
„Hrvatska treba Hrvate iz dijaspore kako bismo zajedno bili jači i učili iz iskustava naših predaka”, poručila je.
Naglasila je hrvatske mogućnosti za razvoj, prirodnu baštinu, sigurnost i slobodu stvaranja.
Posebno je istaknula potrebu stvaranja uvjeta za povratak mladih, ali i starijih članova iseljeništva.
Izrazila je želju da riječka luka u budućnosti ne bude samo luka odlaska, nego i dolaska.
CroActivas okuplja više od 1.000 članica
Predsjednica mreže CroActivas Jelena Nadinić iz Buenos Airesa istaknula je važnost zajedništva i povezivanja iskustava hrvatskih žena iz različitih zemalja.
Naglasila je da su brojne žene tijekom godina ostvarivale vrijedne projekte, ali njihov potencijal dodatno raste kada se povežu i djeluju zajedno.
„Ponosne smo na sve što smo zajedno postigle i veselimo se onome što tek dolazi”, poručila je Nadinić.
Dodala je da susreti mreže CroActivas stvaraju trajne veze među ženama hrvatskog podrijetla.
Podsjetila je da se žene često opisuje kao čuvarice identiteta, ali da su sudionice susreta mnogo više od toga. One stvaraju, vode, pokreću projekte i oblikuju budućnost.
Središnja poruka njezina obraćanja bila je da očuvanje naslijeđenog identiteta nije dovoljno samo po sebi. Potrebno ga je pretvoriti u stvaranje novih, trajnih vrijednosti.
Mreža CroActivas danas okuplja više od 1.000 članica.
