Europska unija suočava se s razdobljem političke neizvjesnosti koje bi moglo ozbiljno otežati donošenje važnih odluka. Dok Bruxelles pokušava dogovoriti dosad najveći višegodišnji proračun, četiri najveća gospodarstva Unije ulaze u razdoblje izbora ili unutarnjih političkih previranja.
Riječ je o Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj, državama koje zajedno čine približno 60 posto gospodarstva i stanovništva EU-a.
Istodobno, europski čelnici pokušavaju pronaći dodatna sredstva za Ukrajinu te odgovoriti na gospodarske i geopolitičke pritiske SAD-a, Rusije i Kine.
Prema analizi Politica, upravo bi unutarnja politička nestabilnost mogla postati jedna od najvećih prepreka zajedničkom europskom djelovanju.
Izbori u četiri najveća gospodarstva EU-a
Španjolsku 29. studenoga očekuju parlamentarni izbori. Prema anketama koje prenosi Politico, aktualni premijer Pedro Sánchez suočava se s mogućim porazom nakon osam godina na vlasti.
Francuska će u travnju 2027. birati novog predsjednika. Emmanuel Macron prema ustavu ne može osvojiti treći uzastopni mandat, a ankete trenutačno daju prednost Marine Le Pen.
Njemački kancelar Friedrich Merz također se suočava s političkim pritiscima. Jačanje Alternative za Njemačku (AfD) i pad njegove popularnosti dodatno otežavaju političku situaciju.
Iako sljedeći savezni izbori u Njemačkoj nisu predviđeni prije 2029. godine, neizvjesnost oko Merzove političke budućnosti mogla bi utjecati na njegovu spremnost za europske kompromise.
U Italiji su parlamentarni izbori predviđeni za listopad 2027. godine. Međutim, pojedini europski diplomati smatraju da bi premijerka Giorgia Meloni mogla raspisati izbore i ranije.
Proračun od dva bilijuna eura bez dogovora
Jedan od najvećih izazova za Europsku uniju ostaje dogovor o budućem višegodišnjem proračunu, vrijednom približno dva bilijuna eura.
Na prošlotjednom samitu europski čelnici nisu uspjeli ostvariti značajan napredak. Umjesto toga, razgovori su se pretvorili u oštru raspravu o energetskoj politici.
Iz završnih zaključaka sastanka izostavljena je obveza postizanja dogovora o proračunu do kraja 2026. godine.
Predsjednik Europskog vijeća António Costa pokušao je osigurati takav rok, ali države članice nisu ga prihvatile.
Novi sastanci predviđeni su za studeni i prosinac. Ako ni tada ne bude dogovora, pregovori će se nastaviti tijekom 2027. godine, kada bi izbori mogli dodatno otežati kompromis.
Ciparski predsjednik Nikos Hristodulides upozorio je da španjolski izbori već sada otežavaju postizanje političkog dogovora do kraja godine.
Dodatne probleme očekuje tijekom 2027., kada na birališta izlaze Francuska, Italija i druge članice.
Bruxelles strahuje od političke paralize
Prema riječima šestero diplomata i europskih dužnosnika s kojima je razgovarao Politico, raspoloženje nakon posljednjeg samita bilo je izrazito pesimistično.
Jedan visoki europski diplomat upozorio je da će sljedeća godina biti još teža.
Zastupnica Europskog parlamenta Carla Tavares također smatra da će izborni kalendar znatno otežati pregovore među članicama i unutar Europskog parlamenta.
Problem nije samo u razlikama između političkih stranaka. Vlade koje se pripremaju za izbore često imaju manje prostora za ustupke na međunarodnoj razini.
Zbog toga bi pregovori o zajedničkom proračunu, energetskoj politici i financijskoj pomoći Ukrajini mogli postati još složeniji.
Ukrajini nedostaje do 35 milijardi dolara
Politička neizvjesnost dolazi u trenutku kada Ukrajina ponovno treba značajnu financijsku pomoć.
Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, ukrajinski proračunski manjak sljedeće bi godine mogao iznositi između 30 i 35 milijardi američkih dolara.
Istodobno, Rusija nastavlja napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu uoči zime.
Europska unija prošle je godine već dogovorila pomoć od 90 milijardi eura. Međutim, financijske potrebe Ukrajine i dalje su velike.
Jedna od mogućnosti o kojoj se raspravlja jest korištenje približno 200 milijardi eura zamrznute ruske imovine, pohranjene u financijskom depozitoriju Euroclear u Belgiji.
No ni oko tog pitanja nema suglasnosti.
Belgija se ranije protivila pokušajima korištenja zamrznute ruske imovine za financiranje Ukrajine i zasad ne pokazuje spremnost na promjenu stajališta.
Švedski premijer Ulf Kristersson potvrdio je da na tom području nije postignut napredak.
Pritisci iz Washingtona, Moskve i Pekinga
Uz unutarnje političke probleme, Europska unija suočava se s rastućim pritiscima velikih svjetskih sila.
Američka administracija predsjednika Donalda Trumpa preispituje tradicionalne transatlantske odnose, dok Kina dodatno jača svoj utjecaj na ključne opskrbne lance.
Istodobno, Rusija nastavlja hibridne aktivnosti protiv europskih država, uključujući kibernetičke napade i sabotaže.
Bivši litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis upozorio je da se Europa istodobno suočava s pritiscima SAD-a, Rusije i Kine.
Belgijski premijer Bart De Wever također je upozorio da vanjski akteri imaju interes u europskoj razjedinjenosti.
Takve okolnosti dodatno povećavaju važnost zajedničkog europskog djelovanja, upravo u trenutku kada je postizanje dogovora među članicama sve teže.
Europa bez jasnog političkog vodstva
Prema ocjenama pojedinih europskih diplomata, politička neizvjesnost u najvećim članicama otvara i pitanje vodstva Europske unije.
Jedan diplomat izjavio je za Politico da Europa trenutačno nema jasnog političkog lidera koji bi mogao preuzeti ulogu kakvu su nekada imali Angela Merkel ili François Mitterrand.
Iako predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ima značajan politički utjecaj, pregovori o velikim europskim odlukama i dalje zahtijevaju dogovor nacionalnih vlada.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron već je tijekom posljednjeg samita, prema navodima četvorice diplomata, priznao da u završnim mjesecima mandata neće imati politički prostor za potpisivanje velikog proračunskog sporazuma.
U Španjolskoj bi sastavljanje nove vlade moglo potrajati do siječnja, što dodatno komplicira pregovore.
Siječanj kao moguća posljednja prilika za dogovor
Pojedini europski dužnosnici smatraju da bi siječanj 2027. mogao biti posljednji povoljan trenutak za postizanje dogovora o proračunu prije intenziviranja izborne kampanje u najvećim članicama.
Predsjednik Europskog vijeća António Costa ipak odbacuje tvrdnje da bi izbori morali blokirati europske institucije.
Podsjetio je da Europsku uniju čini 27 demokracija u kojima se izbori održavaju gotovo svakog mjeseca.
Prema njegovu stajalištu, kada bi se svaka europska odluka podređivala nacionalnim izborima, zajednički proračun nikada ne bi mogao biti dogovoren.
Za studeni i prosinac već su predviđeni novi sastanci europskih čelnika, na kojima će ponovno pokušati približiti stajališta o financiranju Unije.
Njihov ishod pokazat će može li Bruxelles postići dogovor prije nego što političke kampanje u najvećim članicama dodatno otežaju pregovore.
