Njemačko gospodarstvo ponovno raste nakon nekoliko teških godina, ali taj oporavak zasad neće donijeti jednako dobre vijesti zaposlenima i ljudima koji traže posao. Najnovija zajednička jesenska prognoza vodećih njemačkih ekonomskih instituta pokazuje neobičnu situaciju: gospodarski rast bit će osjetno snažniji nego što se očekivalo još prije nekoliko mjeseci, dok će broj zaposlenih istodobno nastaviti padati.
Prema prognozi objavljenoj 24. rujna, njemački bruto domaći proizvod trebao bi u 2026. realno porasti za 1,3 posto. To je velika korekcija u odnosu na proljetnu prognozu jer su instituti očekivanje povećali za čak 0,7 postotnih bodova.
Za 2027. predviđaju rast od 1,1 posto, dok bi 2028. gospodarstvo trebalo porasti za samo 0,4 posto.
Drugim riječima, Njemačka izlazi iz višegodišnjeg razdoblja gospodarske slabosti, ali povratak snažnijem rastu kakav je zemlja poznavala u prošlosti zasad nije na vidiku.
Njemačka ekonomija ponovno iznad razine prije plinske krize
Oporavak je zapravo počeo krajem 2025. godine. Tijekom posljednja tri tromjesečja gospodarska aktivnost ubrzala je dovoljno da se njemačka ekonomija prvi put vratila iznad razine dosegnute tijekom 2022., prije tadašnje plinske i energetske krize.
Posebno su pozitivno iznenadili izvoz i proizvodnja u industriji. Prva polovica 2026. bila je znatno bolja nego što su ekonomisti očekivali u proljeće.
Dio poticaja stigao je i iz globalnog procvata umjetne inteligencije. Njemačko gospodarstvo profitira od izvoza opreme za obradu podataka, izgradnje podatkovnih centara te aktivnosti u informacijskom i komunikacijskom sektoru.
Istodobno, državna potrošnja snažno raste, a povećana ulaganja u obranu i infrastrukturu trebala bi dodatno podržavati gospodarstvo.
Slabija strana oporavka ostaju privatna potrošnja i investicije kompanija. Visoke cijene energije i dalje smanjuju kupovnu moć građana, dok su kompanije oprezne s novim ulaganjima.
Oporavak gospodarstva, ali pad zaposlenosti
Za ljude koji žive i rade u Njemačkoj možda je najvažniji dio prognoze upravo tržište rada.
Gospodarski rast neće odmah dovesti do većeg broja zaposlenih.
Instituti očekuju da će zaposlenost u prosjeku tijekom 2026. značajno pasti. Blagi pad očekuje se i tijekom 2027., dok bi se rast zaposlenosti trebao vratiti tek 2028. godine.
Stopa nezaposlenosti trebala bi ove godine iznositi 6,4 posto. Za 2027. predviđa se pad na 6,2 posto, a 2028. na 5,8 posto.
Na prvi pogled može djelovati neobično da gospodarstvo raste dok broj zaposlenih pada. Međutim, njemački problem nije samo trenutna gospodarska situacija.
Instituti upozoravaju na dugoročan demografski problem. Potencijal radne snage smanjuje se, a taj se trend već vidi u padu zaposlenosti tijekom približno posljednjih godinu i pol.
Zbog toga će Njemačka u budućnosti moći dosegnuti punu iskorištenost gospodarskih kapaciteta i uz relativno niske stope rasta.
Inflacija ponovno stvara pritisak na kućne budžete
Još jedna loša vijest za građane odnosi se na cijene.
Potrošačke cijene prema aktualnoj prognozi trebale bi tijekom 2026. porasti za 2,8 posto. Još veća inflacija očekuje se sljedeće godine, kada bi trebala dosegnuti 3,2 posto.
Tek tijekom 2028. očekuje se povratak inflacije na oko 2 posto.
Jedan od glavnih razloga aktualnog pritiska na cijene ponovno je energija. Više cijene goriva i lož-ulja već su pogodile kućne budžete, dok se rast cijena energije zasad nije u većoj mjeri prenio na ostale kategorije proizvoda.
To je važna razlika jer ekonomisti zasad ne vide znakove da energetski šok pokreće novi opći inflacijski val. Temeljna inflacija, iz koje su isključeni energija i hrana, ostala je relativno stabilna.
Ipak, za prosječno kućanstvo statistička razlika malo znači ako veći dio prihoda odlazi na gorivo, grijanje i druge svakodnevne troškove.
Država postaje jedan od glavnih motora rasta
Velik dio očekivanog gospodarskog oporavka ne dolazi iz privatnog sektora, nego iz države.
Njemačka povećava izdvajanja za infrastrukturu i obranu, što bi trebalo povećati javne investicije i potražnju za proizvodima i uslugama privatnih kompanija.
Problem je što takva politika istodobno povećava državni deficit.
Prema prognozi instituta, deficit bi trebao iznositi 4,1 posto BDP-a u 2026., a do 2028. mogao bi narasti na 4,7 posto.
Instituti upozoravaju i da bi njemački javni dug mogao nastaviti rasti u razdoblju od 2029. do 2031. godine. S rastom duga rastu i troškovi kamata, što dugoročno ostavlja manje prostora za druge državne rashode.
Njemačka pritom još uvijek nije u situaciji usporedivoj s nekim znatno zaduženijim razvijenim državama. Omjer javnog duga prema BDP-u u 2025. iznosio je 62,7 posto, što instituti ne smatraju razinom koja bi trenutačno ugrožavala održivost javnih financija.
Njemačka se oporavlja, ali stari problemi ostaju
Nova prognoza svakako je bolja od one s početka godine. Rast od 1,3 posto nakon godina stagnacije i gospodarskog pada pokazuje da se situacija mijenja.
No detalji prognoze pokazuju zašto bi bilo prerano govoriti o povratku stare gospodarske snage Njemačke.
Privatne investicije ostaju slabe. Kompanije su i dalje oprezne. Stanogradnja se još nije ozbiljnije oporavila, unatoč većem broju građevinskih dozvola. Visoke cijene energije opterećuju građane i gospodarstvo, dok demografske promjene smanjuju raspoloživu radnu snagu.
Instituti zato naglašavaju da je aktualni gospodarski uzlet neobično slab u usporedbi s ranijim ciklusima oporavka.
Za ljude koji žive i rade u Njemačkoj to je možda i najvažnija poruka cijele prognoze.
Brojke njemačkog gospodarstva napokon izgledaju bolje, ali taj rast neće se automatski i odmah pretvoriti u sigurnija radna mjesta, snažnije zapošljavanje ili osjetno veću kupovnu moć. Prema sadašnjim očekivanjima, tržištu rada trebat će još vremena da sustigne gospodarski oporavak. Zalijepljeni tekst
