Njemačka savezna vlada priprema izmjene Zakona o slobodi pristupa informacijama (Informationsfreiheitsgesetz – IFG) koje bi mogle značajno promijeniti način na koji građani, novinari i organizacije dolaze do podataka državnih institucija. Kritičari upozoravaju da se iza obrazloženja o većoj sigurnosti krije ozbiljno ograničavanje transparentnosti javne uprave.
Zakon je na snazi od 2006. godine i omogućuje svakom građaninu da od saveznih institucija zatraži službene informacije i dokumente, osim onih koji se odnose na nacionalnu sigurnost. Tijekom godina postao je jedan od najvažnijih alata za istraživačko novinarstvo, rad organizacija civilnog društva i nadzor rada državnih tijela.
Vlada želi pooštriti pravila
Reforma je dio šireg paketa mjera koje je dogovorila vlada kancelara Friedricha Merza. U dokumentu se navodi da je zbog sve složenijih sigurnosnih prijetnji potrebno bolje zaštititi podatke državnih institucija.
Prema prijedlogu, pravo na podnošenje zahtjeva za pristup informacijama više ne bi imale udruge i organizacije, nego isključivo fizičke osobe. Istodobno se planira povećanje naknada za podnošenje zahtjeva, koje su dosad uglavnom bile besplatne ili simbolične.
Moguće anonimno objavljivanje imena službenika
Jedna od predloženih izmjena predviđa da se imena zaposlenika ministarstava i državnih institucija mogu anonimizirati kako bi bili zaštićeni od prijetnji i uznemiravanja, posebno na internetu.
Osim toga, pristup određenim informacijama vezanim uz kritičnu infrastrukturu, zaštitu od špijunaže i borbu protiv terorizma dodatno bi se ograničio. Razmatra se i mogućnost da pravo na pristup informacijama imaju samo njemački državljani te građani država članica Europske unije.
Oštre reakcije oporbe i civilnog društva
Prijedlog je izazvao snažne kritike. Zastupnik Zelenih Konstantin von Notz smatra da se pod izlikom sigurnosti zapravo slabi transparentnost države i ograničavaju teško stečena građanska prava.
Protiv reforme istupilo je i 110 organizacija civilnog društva, među kojima su Greenpeace, Transparency International i Amnesty International. U otvorenom pismu zatražili su od vlade da odustane od planiranih izmjena jer smatraju da bi one u praksi mogle značiti gotovo ukidanje slobodnog pristupa informacijama.
Ni unutar vladajuće koalicije nema potpunog jedinstva
Kritike nisu došle samo iz oporbe. Dio zastupnika Socijaldemokratske stranke (SPD), koja sudjeluje u vladi, poručio je da neće podržati prijedloge koji bi smanjili postojeću razinu transparentnosti.
Naglašavaju kako građani, mediji i organizacije moraju zadržati pravo pristupa informacijama koje im omogućuje nadzor rada državnih institucija.
Više od 100.000 zahtjeva u sedam godina
Prema podacima Bundestaga, između 2015. i 2022. godine savezne institucije zaprimile su oko 105.000 zahtjeva za pristup informacijama.
Potpuno je odbijeno oko 9.000 zahtjeva, dok je oko 16.200 riješeno djelomično. U većini slučajeva tražene informacije ipak su bile dostupne javnosti.
Kritičari upozoravaju da bi se upravo to moglo promijeniti ako predložene izmjene zakona budu usvojene te da bi građani, novinari i organizacije ubuduće mnogo teže dolazili do podataka o radu državnih institucija.
