Njemačka raspolaže stotinama milijardi eura za modernizaciju infrastrukture, energetsku tranziciju i digitalizaciju, ali suočava se s problemom koji novac sam po sebi ne može riješiti. Nema dovoljno kvalificiranih ljudi koji bi planirane projekte trebali pretvoriti u stvarnost. Prema najnovijem istraživanju Instituta njemačkog gospodarstva (IW) iz Kölna, za provedbu velikog državnog investicijskog programa već sada nedostaje približno 148.000 stručnih radnika.
Riječ je o jednom od najvećih izazova za njemačko gospodarstvo u razdoblju kada država pokušava potaknuti gospodarski rast velikim javnim ulaganjima. Poseban fond za modernizaciju infrastrukture raspolaže s čak 500 milijardi eura, ali bez dovoljnog broja električara, instalatera, tehničara i drugih stručnjaka postoji ozbiljan rizik da dio planiranih projekata neće biti moguće realizirati željenom brzinom.
Kako piše DW, straživanje objavljeno 19. listopada upozorava da dostupnost financijskih sredstava nije jedini preduvjet uspješne modernizacije Njemačke. Jednako je važno postoji li dovoljno stručnjaka koji će projekte pripremiti, izgraditi i održavati.
Najviše nedostaje električara, instalatera i tehničkih radnika
Prema podacima Instituta njemačkog gospodarstva, u razdoblju od srpnja 2025. do lipnja 2026. prosječno je nedostajalo 148.047 kvalificiranih radnika u zanimanjima važnima za infrastrukturu, energetsku tranziciju i digitalizaciju.
Taj manjak čini čak 44 posto ukupnog nedostatka kvalificirane radne snage koji je obuhvaćen analizom. Pritom su zanimanja koja se preklapaju između pojedinih područja računata samo jednom.
Posebno su traženi radnici u elektroinstalacijama, sanitarnoj tehnici, sustavima grijanja i klimatizacije, industrijskoj elektrotehnici te strojarskoj tehnici i održavanju postrojenja.
Zanimljivo je da najveći problem nije nedostatak visokoobrazovanih stručnjaka, nego radnika sa završenim strukovnim obrazovanjem.
To su upravo zanimanja bez kojih nije moguće graditi i obnavljati prometnice, modernizirati zgrade, održavati industrijska postrojenja ili provoditi energetsku tranziciju.
Istraživači upozoravaju da će velika državna ulaganja dodatno povećati potražnju za takvim radnicima. Ako se istodobno ne povećaju kapaciteti obrazovanja i dostupnost stručne radne snage, postojeći nedostatak mogao bi postati još izraženiji.
Njemačka ima problem i s obrazovanjem budućih radnika
Jedan od pokazatelja strukturnih problema njemačkog tržišta rada nalazi se u sustavu strukovnog obrazovanja, poznatom kao Ausbildung.
Tijekom prošle godine ostalo je nepopunjeno približno 54.000 mjesta za strukovno obrazovanje. Istodobno gotovo 40.000 mladih nije uspjelo pronaći mjesto za osposobljavanje u zanimanju koje su željeli.
Ti podaci otvaraju važno pitanje usklađenosti potreba gospodarstva, obrazovnih mogućnosti i interesa mladih.
S jedne strane, poslodavci ne uspijevaju popuniti sva ponuđena mjesta za osposobljavanje. S druge strane, velik broj mladih ne uspijeva ostvariti željeni profesionalni početak.
Sami podaci ne otkrivaju sve razloge takvog nesrazmjera. Međutim, pokazuju da problem nedostatka radnika nije moguće objasniti samo brojem raspoloživih kandidata.
Za njemačko gospodarstvo to predstavlja dugoročan izazov jer upravo današnji polaznici strukovnog obrazovanja trebaju postati kvalificirani radnici koji će u sljedećim desetljećima održavati i razvijati infrastrukturu.
Starenje stanovništva dodatno pogoršava situaciju
Njemačka se već godinama suočava s demografskim promjenama. Stanovništvo stari, a broj mladih koji dolaze na tržište rada nije dovoljan da u potpunosti nadomjesti generacije koje odlaze u mirovinu.
Prema Institutu njemačkog gospodarstva, upravo je taj demografski razvoj jedan od glavnih razloga trajnog nedostatka kvalificirane radne snage.
Useljavanje može djelomično ublažiti problem, ali ga samo po sebi ne može potpuno riješiti.
To je posebno važno u trenutku kada Njemačka planira realizirati velike projekte koji zahtijevaju dodatnu radnu snagu.
Postojeća poduzeća već se natječu za kvalificirane radnike, a novi investicijski projekti mogli bi dodatno povećati potražnju za istim stručnjacima.
Za poslodavce to znači nastavak izazova u pronalaženju zaposlenika, dok za državu predstavlja rizik od sporijeg ostvarivanja planiranih gospodarskih ciljeva.
Istraživači iz Kölna upozoravaju da nepopunjena radna mjesta kratkoročno znače izgubljenu gospodarsku vrijednost, a dugoročno mogu oslabiti inovacijski potencijal i usporiti gospodarski rast.
Državna ulaganja ne mogu nadomjestiti privatne investicije
Nedostatak radnika nije jedini problem s kojim se Njemačka suočava. Druga analiza Instituta njemačkog gospodarstva pokazuje da su privatna ulaganja posljednjih godina znatno zaostajala za očekivanjima.
Prema toj studiji, njemačka poduzeća od početka 2020. godine uložila su približno 470 milijardi eura manje nego što bi se očekivalo na temelju dugoročnog investicijskog trenda.
Istodobno su državna ulaganja bila oko 50 milijardi eura veća od očekivanih.
Ukupni procijenjeni investicijski zaostatak tako iznosi približno 420 milijardi eura.
Na slabiju investicijsku aktivnost utjecale su gospodarske neizvjesnosti povezane s pandemijom koronavirusa, ratom u Ukrajini i sukobima na Bliskom istoku.
Podaci pokazuju da su privatna ulaganja u drugom tromjesečju 2026. i dalje bila više od deset posto ispod godišnjeg prosjeka iz 2019. godine. Javne investicije istodobno su bile približno 20 posto više nego tada.
Michael Grömling, direktor odjela za konjunkturna istraživanja pri IW-u, smatra da je opravdano što država pokušava nadoknaditi zaostatke u ulaganjima.
Međutim, upozorava da državna potrošnja ne može zamijeniti privatne investicije koje su nužne za dugoročno održiv gospodarski rast.
Njemačka vlada zato pokušava potaknuti i privatni sektor na nova ulaganja, uključujući inicijative za privlačenje kapitala.
Što nedostatak radnika znači za njemačko gospodarstvo?
Njemačka gospodarska politika u velikoj se mjeri oslanja na očekivanje da će velika ulaganja u infrastrukturu i obranu potaknuti gospodarski oporavak.
Prema prognozama navedenima u analizi, njemački bruto domaći proizvod trebao bi u 2026. porasti za 1,3 posto, a u 2027. za 1,1 posto. Za 2028. predviđa se usporavanje rasta na 0,6 posto.
No ostvarenje tih očekivanja ovisit će i o tome koliko će se planiranih investicija moći stvarno provesti.
Primjerice, sredstva namijenjena modernizaciji javne infrastrukture ne znače automatski da su dostupni građevinski radnici, elektroinstalateri ili tehničari koji će izvesti potrebne radove.
Jednako tako, ulaganja u energetsku tranziciju zahtijevaju stručnjake koji poznaju električne instalacije, grijanje, klimatizaciju i održavanje tehničkih sustava.
Ako takvih radnika nema dovoljno, realizacija projekata može biti sporija bez obzira na raspoloživi novac.
Za njemačko tržište rada to istodobno znači da će pojedina strukovna zanimanja ostati posebno važna u razdoblju velikih investicija.
Ipak, broj nepopunjenih radnih mjesta sam po sebi ne govori koliko se lako kandidati mogu zaposliti. Stvarna mogućnost zaposlenja ovisi o kvalifikacijama, radnom iskustvu, poznavanju jezika, lokaciji i zahtjevima pojedinog poslodavca.
Velika ulaganja otvaraju i pitanje budućnosti zapošljavanja
Podaci Instituta njemačkog gospodarstva otvaraju i šire pitanje funkcioniranja tržišta rada u zemlji koja istodobno bilježi nedostatak stručnjaka u pojedinim zanimanjima i poteškoće kandidata pri pronalaženju zaposlenja.
To nije nužno proturječje. Na tržištu rada može istodobno postojati velik broj nezaposlenih osoba i nedostatak kandidata s određenim stručnim kvalifikacijama.
Za planirane infrastrukturne i tehnološke projekte posebno je važna dostupnost ljudi s konkretnim praktičnim znanjima, a takve kompetencije nije moguće stvoriti u kratkom roku.
Izvješće IW-a zato upozorava da ulaganja u infrastrukturu moraju pratiti i mjere koje će osigurati potrebnu kvalificiranu radnu snagu.
Bez toga Njemačka riskira situaciju u kojoj su financijska sredstva za modernizaciju osigurana, ali provedba projekata ostaje ograničena nedostatkom ljudi koji bi ih trebali realizirati.
