Kolike će šanse dijete imati za uspjeh u Njemačkoj često se određuje mnogo prije nego što sjedne u školsku klupu. Novo Nacionalno izvješće o obrazovanju ponovno upozorava na problem koji stručnjaci ističu već godinama – obrazovni uspjeh djece i dalje u velikoj mjeri ovisi o socijalnom podrijetlu, prihodima i obrazovanju roditelja.
Iako se Njemačka smatra jednom od najrazvijenijih europskih država, brojni pokazatelji otkrivaju da obrazovni sustav još uvijek ne uspijeva svim učenicima pružiti jednake mogućnosti za uspjeh.
Škola koja je dokazala da promjene mogu uspjeti
Kao pozitivan primjer Deutsche Welle navodi osnovnu školu Ketteler u Bonnu, smještenu u socijalno ugroženom dijelu grada. Prije dvadesetak godina mnogi učitelji željeli su napustiti tu školu, no danas se smatra jednom od najuspješnijih u Njemačkoj.
Velike zasluge pripisuju se ravnateljici Christiane Lang-Winter koja je nakon dolaska potpuno promijenila način rada škole. Uvela je individualizirani pristup učenicima, dodatnu podršku djeci koja zaostaju te sustav zajedničkog učenja učenika različitih uzrasta.
Rezultati su impresivni. Udio učenika koji nakon osnovne škole dobivaju preporuku za upis u gimnaziju porastao je s tek 0,5 posto 2007. godine na oko 30 posto danas. Istodobno, škola je uspjela potpuno ukloniti ponavljanje razreda jer svakom učeniku pruža podršku prilagođenu njegovim potrebama.
Jezik kao ključ uspjeha
Školu pohađa oko 250 učenika, gotovo svi imaju migrantsko podrijetlo, a mnogi kod kuće ne govore njemački jezik. Svako treće dijete ima potrebu za dodatnom obrazovnom podrškom.
Zbog toga škola poseban naglasak stavlja na razvoj jezičnih vještina. Čitanje je jedan od glavnih prioriteta već od prvog razreda jer upravo dobro poznavanje jezika otvara vrata svim ostalim predmetima.
Lang-Winter smatra da bez kvalitetne jezične podrške djeca teško mogu ostvariti svoj puni potencijal, bez obzira na talent ili želju za učenjem.
Alarmantni podaci za cijelu Njemačku
Nacionalno izvješće o obrazovanju potvrđuje da Njemačka i dalje ima jedan od najvećih problema među razvijenim zemljama kada je riječ o povezanosti obrazovnog uspjeha i obiteljskog podrijetla.
Prema podacima UNICEF-a, Njemačka se nalazi tek na 20. mjestu među 43 analizirane zemlje prema znanju petnaestogodišnjaka iz matematike i čitanja.
Djeca iz socijalno ugroženih obitelji čak pet puta češće ne dosežu minimalnu razinu čitalačkih kompetencija u usporedbi s vršnjacima iz povoljnijih obitelji.
Posljedice su ozbiljne. Udio mladih koji završavaju školovanje bez diplome porastao je na osam posto.
Promjene bi trebale početi već u vrtiću
Savezna ministrica obrazovanja Karin Prien smatra da problem ne počinje u školi nego mnogo ranije.
Prema njezinim riječima, razlike među djecom stvaraju se već od rođenja, a dodatno se povećavaju do polaska u školu. Zato zagovara kvalitetniju pripremu djece u vrtićima, posebno kada je riječ o učenju njemačkog jezika i razvoju osnovnih vještina.
Škola Ketteler već godinama surađuje s lokalnim vrtićima. Djeca prije polaska u prvi razred redovito dolaze u školu, dok stariji učenici posjećuju vrtiće i čitaju mlađoj djeci. Cilj je omogućiti što raniju podršku svakom djetetu.
Stručnjaci traže temeljitu reformu
Predstavnici obrazovnih organizacija smatraju da Njemačka mora sustavno ulagati u škole koje rade u socijalno osjetljivim sredinama.
Predlažu manje razrede, više školskih psihologa i socijalnih radnika, jačanje individualizirane nastave te ujednačavanje obrazovnih standarda među saveznim pokrajinama.
Stručnjakinja za obrazovanje Silke Müller smatra da bi škola trebala biti organizirana prema potrebama djece, a ne prema tradicionalnim predmetima. Sličnog je mišljenja i poznati njemački obrazovni stručnjak Bob Blume, koji upozorava da se u Njemačkoj premalo raspravlja o stvarnim problemima obrazovanja, dok javnost često raspravlja o sporednim temama poput zabrane pametnih telefona u školama.
Njemački obrazovni sustav i dalje se suočava s velikim izazovima. Primjer škole u Bonnu pokazuje da su promjene moguće, ali i da uspjeh često ovisi o pojedincima koji su spremni mijenjati sustav. Stručnjaci upozoravaju da bi jednake obrazovne prilike trebale postati pravilo, a ne iznimka, kako bi svako dijete, bez obzira na podrijetlo ili financijsku situaciju obitelji, imalo jednaku priliku za uspjeh.
