Podaci Ujedinjenih naroda otkrivaju novu stvarnost: Hrvatska i Bosna i Hercegovina već danas spadaju među deset najstarijih zemalja svijeta. Prosječna starost od 44,4 godine smješta ih uz bok Japanu, Italiji i Njemačkoj – državama koje se već desetljećima bore s demografskim izazovima.
Ovaj trend nije tek statistički kuriozitet, nego ozbiljna prijetnja budućnosti gospodarstva, socijalne stabilnosti i političke snage čitave regije.
Hrvatska i BiH – put prema društvu staraca
Smanjen broj rođenih, povećana smrtnost i kontinuirano iseljavanje mladih doveli su Hrvatsku i BiH u situaciju da već sada imaju jednu od najstarijih populacija na svijetu. Projekcije pokazuju da bi do 2050. godine broj stanovnika u Hrvatskoj mogao pasti ispod 3,5 milijuna, dok bi BiH mogla izgubiti gotovo petinu svoje populacije.
Takav pad ne znači samo manje ljudi – znači i slabiju ekonomiju, manji porezni bazen, tešku održivost mirovinskog sustava i sve veći pritisak na mlađe generacije koje ostaju.
Njemački paradoks: staro društvo s mladima izvana
Njemačka je dobar primjer kako migracije mogu ublažiti demografski pad. Usprkos priljevu od nekoliko milijuna migranata, među kojima je i oko milijun ljudi s prostora Hrvatske i BiH, prosječna starost u Njemačkoj i dalje iznosi gotovo 45 godina.
Bez migracijskog vala, Njemačka bi se suočila s još dramatičnijim posljedicama. No, i taj model ima ograničenja – jer nije svaka država spremna ni sposobna integrirati toliki broj novih stanovnika.
Mediteranske zemlje – turizam ne spašava budućnost
Italija, Grčka, Portugal, Španjolska i Hrvatska dijele sličnu sudbinu. Osjetile su „odljev mozgova“, dok je turizam postao glavna gospodarska grana. Takav model ne stvara dovoljno kvalitetnih radnih mjesta za mlade.
Rezultat je jasan: iseljavanje postaje jedini izlaz, a prosječna starost stanovništva ubrzano raste. UN predviđa da će većina mediteranskih država do 2050. izgubiti između 10 i 20 posto populacije.
Japanski scenarij: upozorenje koje nitko ne smije ignorirati
Japan, s prosječnom starosti od 48,5 godina, najstarija je država na svijetu. Njihova zatvorenost prema migracijama i čvrsto držanje tradicionalnih vrijednosti dovelo je do ozbiljnog demografskog pada.
Prema prognozama, Japan će do 2050. pasti na oko 104 milijuna stanovnika – čak 20 milijuna manje nego danas. Iako je riječ o jednoj od najinovativnijih ekonomija svijeta, ni tehnološki napredak nije uspio nadoknaditi gubitak ljudi.
Posljedice starenja: tihi udar na društvo
Starenje stanovništva znači:
- manje radne snage i smanjenu produktivnost
- sve veće troškove za mirovine i zdravstvo
- pad inovativnosti i društvene dinamike
- političku dominaciju starijih generacija nad mladima
Ako se ovakav trend nastavi, Europa bi do sredine stoljeća mogla izgubiti više od 30 milijuna stanovnika, dok će subsaharska Afrika istovremeno udvostručiti populaciju.
Hrvatska i BiH do 2050.: alarmantne prognoze
UN predviđa da će Hrvatska do sredine stoljeća imati prosječnu starost preko 50 godina. U BiH situacija je slična, a posebno zabrinjava da bi radno aktivna populacija mogla pasti ispod 50 posto ukupnog stanovništva.
To znači manje radnika, manje inovacija, a više umirovljenika i troškova koje će biti teško podnijeti. Bez mladih, nema održivog razvoja – to je poruka brojki.
Demografija kao sudbina
Demografske statistike nisu samo brojevi. One su ogledalo naše budućnosti. Ako države ne stvore prilike zbog kojih će mladi ostajati, ili ako ne pronađu načine za integraciju migranata, scenarij je već poznat: smanjenje populacije, gubitak ekonomske snage i pad globalnog utjecaja.
Za Hrvatsku i BiH, pitanje demografije više nije akademska rasprava. To je pitanje opstanka i definiranja kakvo će društvo postati do 2050. godine.
