Rekordan broj radnih sati: Radimo li previše?

Godine 2023. radnici u Njemačkoj radili su više sati nego ikad prije. Međutim, to nije rezultiralo rastom gospodarstva. Više radnih sati zapravo ne znači više blagostanja.

Prema analizi Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja (DIW), radnici su 2023. godine odradili 55 milijardi sati. To je rekordan broj radnih sati u Njemačkoj. Unatoč velikom broju radnih sati, gospodarstvo Njemačke nije raslo. Naime, broj radnih sati rijetko što govori o blagostanju zemlje.

Siromašne zemlje, puno radnih sati

Kada bi se gledalo samo radno vrijeme, Grčka bi bila jedna od najbogatijih zemalja u Europi jer ima najviše radnih sati u tjednu, 41 sat. Slijede Bugarska, Poljska, Rumunjska, također među siromašnijim zemljama gdje radna snaga odlazi u inozemstvo kako bi zaradila više.

Bogate zemlje, malo radnih sati

Najmanje radnih sati u tjednu 2022. godine zabilježeno je u Nizozemskoj, samo 31,3 sata. Ta bogata zemlja ima najviši postotak zaposlenih s nepunim radnim vremenom u EU. Nizozemska je predvodnica u uvođenju četverodnevnog radnog tjedna i drugih modela radnog vremena. Nizozemsko je tržište rada također poznato po dobroj ravnoteži između posla i privatnog života.

Kvaliteta zaposlenja važnija od količine radnog vremena

U Njemačkoj nedostaje produktivnosti kako bi se s povećanjem radnih sati povećala i produktivnost. To pokazuje nadzorna ploča Njemačke Državne statistike. Pogotovo industrija mora postati produktivnija jer se tamo odvija većina stvaranja vrijednosti, u čemu se slažu ekonomisti.

Međutim, već sada nedostaje mnogo stručnjaka. Stvarna vrijednost može se stvoriti samo kroz kvalitetan rad i dobru obuku. To vrijedi za svakog pojedinog zaposlenika, kao i za Njemačku općenito. U idućim godinama, kada broj zaposlenih zbog dobi počne opadati, kvaliteta rada bit će još važnija.

Više smanjenog radnog vremena može donijeti više zaposlenosti

U Njemačkoj je stopa zaposlenosti žena od ponovnog ujedinjenja Njemačke porasla za 16 posto na 73 posto. To se dogodilo uglavnom kroz nepuno radno vrijeme, pogotovo u Zapadnoj Njemačkoj, kako izvještava Njemački institut za gospodarska istraživanja (DIW) u pregledu razdoblja od 1991. do 2022.

To odražava društvene promjene od kućanstava s jednim ili dva “zarađivača”. “Ukupni radni volumen uglavnom se povećao jer je sve više žena zaposleno”, piše Mattis Beckmannshagen u DIW studiji.

Međutim, DIW analiza također pokazuje da žene još uvijek troše znatno više vremena na brigu o djeci i kućanskim poslovima od muškaraca. Što se tiče posla, žene sada rade oko 33 sata tjedno, s tendencijom rasta.

Muškarci, s druge strane, u prosjeku rade puno radno vrijeme od 40 sati tjedno, manje nego prije nekoliko godina. Istovremeno, muškarci polako sustižu u brizi za djecu i kućanstvo: “Ako se trenutni trend nastavi, posebno će trebati desetljeća da se muškarci i žene podjednako posvete brizi za djecu”, navodi se u DIW-u.

Generacija Z raspravlja o radnom životu bez punog radnog vremena

Najveće zadovoljstvo pokazalo se u socijalno-ekonomskom panelu (SOEP) kod takozvanih sretnih radnika koji su nastavili raditi nakon 66. rođendana. Oni koji uživaju u svom poslu i imaju dobro zdravlje očito bez problema prelaze dobnu granicu za mirovinu.

To vrijedi i za žene i za muškarce. Međutim, situacija izgleda potpuno drugačije za dio generacije Z, rođene između 1997. i 2012. godine, koja ima gotovo cijeli radni vijek pred sobom.

Tako je Katharina Stolla, čelnica Mladih Zelenih, rekla na ZDF-u da je 40-satni radni tjedan “nefeministički”. Kao i drugi predstavnici svoje generacije, Stolla se boji da bi radni vijek u punom radnom vremenu mogao dovesti do socijalnog siromaštva, stresnih simptoma poput izgaranja i loše ravnoteže između posla i privatnog života.

Istovremeno, tržište rada ovisi o kvalifikacijama generacije Z. Enzo Weber iz Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja u Nürnbergu smatra da su fleksibilni modeli radnog vremena i dobra dječja skrb rješenje.