Federalno ministarstvo unutarnjih poslova Njemačke: Daljnje granične kontrole neprimjerene

Kontrole na granici s Austrijom postoje od jeseni 2015. godine. U Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova uvjereni su da to trenutno nije adekvatno za druge granične dionice.

Uz zahtjev za dodatnim graničnim kontrolama, policijski sindikati i političari Unije pokušavaju naći zajednički jezik sa saveznom ministricom unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD). Njezino ministarstvo ne želi se pozicionirati na poticaj berlinskog stranačkog kolege za novim mehanizmom raspodjele tražitelja azila i izbjeglica unutar Njemačke i poziva se na odgovornost saveznih država.

Glasnogovornik Federalnog ministarstva unutarnjih poslova je na zahtjev rekao: “Instrument privremenog ponovnog uvođenja unutarnjih graničnih kontrola stoga trenutačno nije predmet razmatranja za daljnje proširenje unutarnjih graničnih kontrola.” Ministarstvo je reklo: “Savezna vlada nastavlja pažljivo pratiti razvoj događaja na granicama i – kako je dogovoreno u odluci saveznog kancelara sa šefovima vlada saveznih država 10. svibnja 2023. – u dijalogu je sa saveznim državama i pogođenim susjednim zemljama na način koji odgovara prethodnoj situaciji.”

Sporazum s Češkom i Poljskom

Privremeno ponovno uvođenje unutarnjih graničnih kontrola u schengenskom prostoru je “ultima ratio”. Stoga je i dalje važno nastaviti i proširivati ​​sve mogućnosti domaće i prekogranične suradnje. U tom smislu Faeser je krajem svibnja postigao dogovor s Češkom i Poljskom.

Ministarstvo prima na znanje aktualne rasprave u saveznim državama o mogućoj promjeni raspodjelnog ključa za tražitelje azila. No, tu su nadležne samo savezne države koje “međusobnim sporazumom utvrđuju ključ za prihvat tražitelja azila od strane pojedinih saveznih država (kvota za prijem)”. Dok se takav dogovor ne postigne, upisna kvota za dotičnu kalendarsku godinu i dalje će se temeljiti na tzv. Königstein ključu.

Berlinski senator za integraciju, Cansel Kiziltepe, rekao je njemačkoj tiskovnoj agenciji: “Potrebna nam je reforma Königsteinskog ključa, potrebno nam je posebno pravilo za gradove države kao što je Berlin”. Političar SPD-a je kao opravdanje istaknuo da gusto naseljene gradske države poput Berlina imaju ograničen prostor za smještaj novih izbjeglica. Dakle, propis za raspodjelu ljudi po zemljama, između ostalog, prema broju stanovnika, više nije aktualan. Ona je već u pregovorima s Hamburgom i Bremenom.

Kritike iz opozicije

Königsteinski ključ u Njemačkoj određuje koliko tražitelja azila savezna država mora prihvatiti. To se izračunava na temelju poreznih prihoda i broja stanovnika. Prema podacima Saveznog ureda za migracije i izbjeglice, na Berlin otpada 5,2 posto. Osim toga, nedavno je bilo ljudi koji su pobjegli iz Ukrajine prije ruske agresije.

“Njemačka je u najgoroj migracijskoj krizi u posljednjih nekoliko godina, tako da preraspodjela između grada i države ne pomaže”, rekao je domaći politički glasnogovornik frakcije Unije Alexander Throm.

Uostalom, uska grla u stanovanju, školama i zdravstvenoj skrbi ne nalaze se samo u gradovima. Kiziltepe bi se trebala “umjesto toga obratiti svojim stranačkim prijateljima u kancelariji i saveznom ministarstvu unutarnjih poslova”, predložila je političarka CDU-a. Jer kancelar Olaf Scholz i ministar unutarnjih poslova Faeser imaju u svojim rukama suzbijanje neregularnih migracija u Njemačku i osiguravanje da oni koji su obvezni brže napuste zemlju.

“Vlada “semafora” i dalje odbija zaštititi i kontrolirati naše granice”, dodao je Throm. Rekao je: “Nancy Faeser kontrolira granicu prema Austriji, dok puno više ilegalnih migranata dolazi k nama preko Poljske i Češke.”

Više neovlaštenih ulazaka

Prema podacima Saveznog ureda za migracije i izbjeglice (Bamf), u prvoj polovici ove godine oko 150.000 ljudi po prvi je put zatražilo azil u Njemačkoj. To je oko 77 posto više početnih prijava nego u istom razdoblju prošle godine. Ratne izbjeglice iz Ukrajine dobivaju zaštitu prema direktivi EU i stoga ne moraju podnijeti zahtjev za azil. Federalna policija je u prvom polugodištu zabilježila više ilegalnih ulazaka nego u istom razdoblju prošle godine – 45.338 u odnosu na 29.174. Porast je bio posebno snažan na njemačko-poljskoj granici.

Savezni predsjednik policijskog sindikata Jochen Kopelke predložio je prošlog tjedna nakon sastanka s CDU-ovim ministrima unutarnjih poslova Brandenburga i Saske, Michaelom Stübgenom i Arminom Schusterom, da se cijela njemačka istočna granica prijavi Europskoj uniji kako bi se ” a Omogućiti sustav fleksibilnih kontrola na promjenjivim žarišnim točkama kao u Francuskoj

en». To znači da se provjere mogu provesti u kratkom roku, na mobilnoj osnovi i na promjenjivim žarišnim točkama.

Zapravo, u schengenskom području nema graničnih kontrola. Međutim, posljednjih je godina nekoliko zemalja koristilo iznimku i u nekim slučajevima uvelo granične kontrole. Njemačka od jeseni 2015. kontrolira Bavarsku na granici s Austrijom. Samo savezni ministar unutarnjih poslova može obavijestiti EU o takvim kontrolama.