Povratak imena: Skoro 5.000 ljudi odalo je počast žrtvama nacističkog režima

Tijekom nacističkog režima, oni su postali samo brojevi: milijuni ljudi koji su progonjeni i ubijeni. Projekt BR-a sada im je odao počast s pomoću 1.100 priča i organiziranim događajima na Odeonsplatzu. Cilj: “povratak imena”.

Na svakom koraku u gradu bili su raspoređeni ljudi iz Münchena s velikim plavosivim plakatima. Na njima su bile fotografije ljudi koje su progonili i ubili nacisti. Na primjer, Inga Pinhard predstavila je svoju “kumu”, novinarku i političarku Johannu Stahl na Marienplatzu. Nakon što joj je zabranjen rad, Židovka je deportirana i 1943. godine ubijena u Auschwitzu. Jedan stariji prolaznik ne samo da priča svoju obiteljsku priču iz nacističkog razdoblja već se i pita što bi on tada učinio. “Pitanje je i što mi sada činimo!”, rekla je Inga Pinhard. Zbog toga stoji na Marienplatzu.

Priče i osobe iz cijele Bavarske

No, nisu samo u Münchenu dobili lice koji su progonjeni i ubijeni. Lukas Kaufmann, na primjer, došao je iz Würzburga. Njegova “kuma” bila je šnajderica iz Würzburga koja je radila u Münchenu i ubijena je u poljskom logoru smrti. Lukas Kaufmann priča o živahnom razgovoru s prolaznicima, koji su bili “vrlo osobni” jer se radilo o osobnim pričama. Tema razgovora bio je i AfD, “posebno ako uzmemo u obzir taj kontekst AfD-a, teoretski, ‘to’ nikad nije nestalo”, rekao je Würzburžanin.

Pamte se i žrtve ubijene u bolnicama

Dvadesetosmogodišnja Milena Winkler stoji samo nekoliko metara dalje, blizu Opere, s pločom na kojoj je ime Marie Winterhalter. Nema lica, ali ima sačuvano pismo gradu Münchenu. “Marie Winterhalter bila je žrtva ubijanja bolesnika”, rekla je Milena Winkler, samo četiri dana prije kraja rata.

Tisuće fotografija i priča na cijelom području grada Münchena

Milena Winkler, Lukas Kaufmann i Inga Pinhard samo su tri osobe od oko 1.100 ljudi koji su preuzeli “kumstvo”. Među kumovima su bila i poznata lica poput bivše biatlonke i predsjednice društva VdK Verena Bentele (za zoologinju Wilhelmi Hedwig, koja je postala žrtvom ubojstva bolesnika) ili spisateljice Amelie Fried s kćerkom Paulinom (za svoje židovske pretke Maxa i Lilly Fried). I predsjednica bavarskog parlamenta i pokroviteljica projekta Ilse Aigner predstavila je pred parlamentom životnu priču: onu o Eduardu Hammu, političaru Demokratske stranke Njemačke. Uhapšen je nakon atentata 20. srpnja 1944. i umro je na nerazjašnjen način.

München: “Put sjećanja” od Königsplatza do Odeonsplatza

Okupilo se oko 17 sati oko 3.700 ljudi koji su išli od Königsplatza kao nekadašnjeg mjesta okupljanja nacista do Odeonsplatza. Put sjećanja. Jer München nije bio samo mjesto osnivanja NSDAP-a i time “glavni grad pokreta” za naciste, već i uzor za daljnje sustavno progonstvo i uništenje milijuna ljudi, objasnio je inicijator projekta Andreas Bönte. On je rekao da ga je osobito motiviralo bavljenje Eichmannovim procesom, umjesto dugih popisa žrtava, ispričati pojedinačne sudbine.

Charlotte Knobloch: “Mnogi to više ne mogu ni zamisliti”

Predsjednica Izraelske zajednice Charlotte Knobloch, koja je podržala projekt, posebno je bila sretna što se toliko ljudi aktiviralo na dan koji inače nije posvećen sjećanju. Posebno je sada važno, kako je rekla, jer sve više vremenskih svjedoka umire. “Mnogi to više ne mogu ni zamisliti, da ljudi drugima mogu nanijeti takvu patnju. Danas to pokazujemo osobama i imenima”, rekla je za BR24.

4.800 ljudi na Odeonsplatzu

Na Odeonsplatzu je, prema organizatorima, prisustvovalo oko 4.800 ljudi u sjećanje na nacističke žrtve. Romani Rose, predsjednik Središnjeg vijeća njemačkih Roma, podsjetio je da je “holokaust nad oko 500.000 Roma u nacističkoj Europi desetljećima bio negiran, ignoriran i potisnut”. Također je govorio i Josef Schuster, predsjednik Središnjeg vijeća Židova. Prije svega o sve izraženijem antisemitizmu od 7. listopada.

Osim toga, intervjuirana su dva svjedoka iz tog mračnog vremena. Dr. Eva Umlauf, preživjela iz koncentracijskog logora Auschwitz, naglasila je da je posebno važno za mlađe generacije da poznaju povijest, “jer iz povijesti možemo gledati u budućnost.” Ernst Grube, preživjeli iz nacističkog progonstva, bio je “duboko dirnut kako se mnogi ljudi slažu u želji da očuvaju sjećanje na žrtve”.

Pozitivni odgovori posjetitelja

Glazbeno su događaj popratili iz benda “Dreiviertelblut”. BR-ov zbor izveo je adaptaciju pjesme “Moorsoldaten”, koju su 1933. napisali zatvorenici koncentracijskog logora Börgermoor. Radijski orkestar iz Münchena svirao je djela Nino Rotea i druge. Mnogi su se pokazali dirnutima nakon projekta “Povratak imena”. Na primjer, Christine Kalkowski, koja svoj plakat s Nelly Beer nije željela vratiti: “Sada se osjećam povezana s tom osobom. To me dira u dušu, mogu joj samo dati mjesto u svom srcu.”