Prve izbjeglice odlaze zbog platne kartice: “Ne želimo karticu, želimo gotovinu”

Njemačka okružna upraviteljica s najdužim stažem Martina Schweinsburg (CDU, na dužnosti od 1990.) već je od početka prosinca podijelila 200 platnih kartica izbjeglicama u okrugu Greiz (Türingen). Svih 740 bi ih trebalo dobiti do kraja mjeseca.

Prema informacijama BILD-a, nekoliko okruga i saveznih država već ju je pitalo kako mogu slijediti njezin primjer. Jer mjera ima učinka.

Okružni upravitelj Schweinsburg: „Sve je razjašnjeno s davateljem usluga u roku od dva dana. Karte su napravljene nakon dva tjedna.” Ona kaže da natječaj države ili savezne vlade traje predugo. “Raspoloženje u zemlji je vrlo užareno. Nemamo dostupnih socijalnih stanova zbog iznajmljivanja za tražitelje azila. Nije dobro ako hodaju okolo s nekoliko stotina eura u novčaniku.”

Izbjeglice više ne smiju nestajati s novcem od države. “Bit će naplaćeno samo ako se osobno pojave na naplati. Ovo nije nerazumno ograničenje. Zakon od njih zahtijeva da ostanu u okrugu u koji su dodijeljeni samo prva tri mjeseca”, rekao je Schweinsburg.

Sve više izbjeglica odlazi

Voditeljica službe za skrb o izbjeglicama, Dagmar Pöhland, rekla je da većina ljudi prihvaća promjenu i sretni su što uopće nešto dobivaju. Ali u prosincu je 15 izbjeglica reklo ‘Ne želimo karticu, želimo gotovinu’ i otišlo nedugo nakon toga.”

Prema informacijama, broj ljudi koji su otišli višestruko se povećao od uvođenja kartice do sredine siječnja.

Pöhland objašnjava: „Platna kartica odvojit će žito od kukolja. Onome tko je stvarno u bijegu nije važan način plaćanja. Kupujete odjeću ili hranu. Ali neki ljudi također dobivaju preskupe mobitele, posebno mlađi ljudi i solo putnici.”

Učinak nove metode: “Izbjeglice moraju naučiti kako postupati s novcem putem kartice”, kaže Pöhland. Država je do sada dopustila previše zlostavljanja. “Već dugo nismo društvo koje prima”, kaže Pöhland. Za bolju integraciju potreban je bolji pristup školama i medicinskoj skrbi.

Kako funkcionira platna kartica?

Svaki izbjeglica (uglavnom iz Sirije i Afganistana) dobiva prepaid karticu (pružatelj Gyvve). Izbjeglice su korisnici. Vlasnik računa u Sparkasse je okružna uprava.

To učitava 300 do 400 eura mjesečno na karticu, ovisno o beneficiji tražitelja azila na koju imate pravo. Povrh toga, svaki izbjeglica dobiva džeparac od prosječno 100 eura, koji se potom isplaćuje u gotovini.

Kupnja je moguća svugdje gdje prihvaćaju Mastercard. Međutim, personalizirane karte rade samo u regiji. Gotovinska plaćanja ili transferi, npr. u matične zemlje ili krijumčarima (otplata kredita), su nemogući. Ako vaš saldo prijeđe 5.000 eura, više nećete biti ponovno učitani. Procijenjeni troškovi za okrug: 20.000 eura godišnje.

Prednost u odnosu na bonove: Čak i ako se roba vrati, kredit se ne isplaćuje u gotovini, već se vraća na karticu. Vlast također može isprazniti ili blokirati kartice.