Hrvatski sustav ne pridaje dovoljno pažnje darovitima

Iako mogu dati ogroman doprinos razvoju društva, hrvatski sustav za sada ne pridaje dovoljno pažnje darovitoj djeci, učenicima, mladima, u obrazovnom sustavu, postoji ‘nesustavno’ praćenje darovitih te sve ovisi o entuzijazmu i zalaganju pojedinaca, roditelja i udruga.

Procjena je udruge DAR, temeljem Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije da u Hrvatskoj imamo 7500 do 10.000 darovite djece, učenika, mladih.

Do tog su broja došli uzevši u obzir broj učenika koji polaze osnovne i srednje škole i pomnožili s planiranim postotkom učenika koji bi trebali proći kroz Centre izvrsnosti, koji su u nekim sredinama aktivni, dok u drugim sredinama još uvijek ne postoje. Zagreb, premda je glavni grad, administrativno i industrijsko središte, nema Centar izvrsnosti.

“Sustav u Hrvatskoj za sada ne pridaje dovoljno pažnje darovitoj djeci, učenicima, mladima, iako oni mogu dati ogroman doprinos razvoju društva”, komentirao je Hini predsjednik udruge Dar Dubravko Čop.

Nalazimo se u kriznim vremenima, a upravo bismo ulaganjem u darovitu djecu, učenike, mlade mogli, poručuje, brže izaći iz kriza, zato što pojedini takvi učenici imaju iznadprosječne mogućnosti u snalaženju u novim situacijama.

Čop ističe da u hrvatskom obrazovnom sustavu postoji “nesustavno” praćenje darovitih te sve ovisi o entuzijazmu i zalaganju pojedinaca, roditelja i udruga.

Školski sustav treba radikalan zaokret

Školski sustav, smatra, treba radikalni zaokret i praćenje darovitih pojedinaca. Smjernice koje je donijelo Ministarstvo znanosti i obrazovanja dobar su prijedlog koji se u rijetko kojoj školi ‘provodi’. Izostaju i psihodijagnostička sredstva, mentoriranje učenika, podrška roditeljima, ravnopravna suradnja škola s roditeljima.

Školama su potrebni psiholozi ili stručni tim, koji uključuje psihologa, koji bi uz pomoć psiholoških instrumenata (testova) obavljao psihološko testiranje učenika u školama.

“U vrijeme praćenja te problematike, prije pet godina, 60 posto škola u Hrvatskoj nije imalo psihologa. U međuvremenu se stanje poboljšalo, MZO je zaposlio 300 psihologa u školama”, napominje Čop.

Škole danas imaju mogućnost upisa podatka o darovitosti, temeljem mišljenja psihologa u e-maticu, ali, naglašava, nedostaje komunikacija i usklađenje obrazovnih institucija.

Nedostatak informacija

“Nažalost, ne znaju sve škole za tu mogućnost, tako da nam se javljaju roditelji čija su djeca prepoznata u vrtiću kao iznadprosječna, imaju mišljenje psihologa iż vrtiće, škole nažalost ne uzimaju to mišljenje u obzir prilikom upisa učenika u prvi razred”, kaže.

Također, daroviti učenici gube se na prijelazu iż nižih u više razrede, zbog neadekvatnog prijenosa znanja o učenikovim mogućnostima, a veliki je i odljev darovitih učenika prilikom prelaza iż osnovne u srednju školu, zbog nepostojanja adekvatne pedagoške dokumentacije.

Stoga bi, ističe Čop, uz upis u e-maticu podataka o iznadprosječnom rezultatu, bilo potrebno uvesti i vođenje pedagoške dokumentacije koja će pratiti učenika od upisa u prvi razred do fakulteta, u koju će se bilježiti svi relevantni podaci u učenikovom napretku.

No, unatoč svemu, Čop ipak zaključuje da ima pomaka u pozitivnom smjeru u vezi skrbi za darovitu djecu, učenike, mlade.

Ističe da je povećana stavka u državnom proračunu za darovite učenike, MZO financira projekte koji su fokusirani na podršku darovitim učenicima te formira radnu skupinu za izradu prijedloga Pravilnika o darovitim učenicima, a sve je više Centara izvrsnosti koji podržavaju darovite učenike.

Također, MZO je pripremio Smjernice za rad s darovitim učenicima, kojima škole mogu formirati tim za darovite učenike. Timove mogu formirati škole koje su zainteresirane za tu temu i imaju zaposlene odgovarajuće stručnjake, tj. zainteresirane učitelje/nastavnike i vanjske stručnjake kao članove tima.

Pirnat Dragičević: Sustav potpore ostvarivanju prava još uvijek nije na razini kakvu daroviti zaslužuju

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević napominje da to što još uvijek nisu izmijenjeni Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika iz 1991. te Pravilnik o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika iz 1993. – otežava sustavnu brigu i rad s darovitom djecom te se izravno odražava na ostvarivanje njihovih prava.

Sustav potpore ostvarivanju prava darovite djece u području odgoja i obrazovanja još uvijek nije na razini kakvu ona zaslužuju i nismo zadovoljni podrškom koja im se pruža, kazala je Hini.

Nepostojanje zakonodavnog okvira često je, napominje, izgovor i za opremanje ustanova potrebnim kadrom, odgovarajućim prostorom, didaktičkim materijalom, organizacijom i financijskim ulaganjima.

Između ostalog, iz Ureda pravobraniteljice su preporučili MZO-u i kreiranje modela identifikacije učenika na nacionalnoj razini, ustroj baze podataka o broju i potrebama darovite djece i ustroj registara podrške te su ukazali na potrebu snimanja aktualnog stanja i potreba u svim odgojno-obrazovnim ustanovama, kao i potrebu zapošljavanja i educiranja stručnih suradnika psihologa.

“Međutim, generalno još uvijek ne vidimo bitne pomake u brizi za darovitu djecu”, kaže Pirnat Dragičević.

Razvoj potencijala

Profesorica na Učiteljskom fakultetu Majda Rijavec, koja predaje Motivaciju i socijalne odnose u razredu poručuje da darovito dijete treba identificirati što ranije i pomoći mu da zadovolji svoje potrebe i razvije svoje potencijale.

“Ne možemo samo pretpostaviti da će s darovitim djetetom biti sve u redu bez prilagodbe školskog programa te podrške obitelji, škole i društva”, naglasila je.

Pojašnjava da je mentalni razvoj darovite djece iznad onog koji bi se očekivao uzimajući u obzir njihovu kronološku dob. Njihovi rezultati na testovima inteligencije i testovima znanja odgovaraju onima koje postižu (ponekad mnogo) starija djeca, kazala je Hini.

Neka darovita djeca vrlo rano progovore (neka čak i sa sedam mjeseci), ali ima i onih koji progovore kasnije od ostalih, ali onda napreduju vrlo brzo. Većina nauči vrlo rano i lako čitati, neki počnu s tri godine, a s četiri već čitaju bez ikakvih problema.

Općenito se može reći da darovita djeca imaju iznadprosječno razumijevanje za svoju dob, imaju izrazito bogat rječnik te znaju mnogo informacija o najrazličitijim stvarima, naglasila je Rijavec.

Ministarstvo: Pravilnik u izradi

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja ističu da je Pravilnik o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika u izradi te će, sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi,  utvrđivati način identifikacije, odgoja i obrazovanja, praćenja i poticanja darovite djece i učenika.

Naglašavaju da su, zbog višedimenzionalnosti uključenih sposobnosti i osobina, kao i njihove razvojne prirode, daroviti vrlo heterogena skupina.

“Stoga je identifikacija darovite djece i učenika složen postupak koji se kontinuirano provodi kako bi se prepoznale i zadovoljile odgojno – obrazovne potrebe darovitih, odnosno poticali njihovi visoki potencijali odgovarajućom podrškom unutar odgojno-obrazovnoga sustava”, stoji u odgovoru Hini.

Piše: Sara Vujnović