Milijarde za obranu: Odakle će doći novac?

Političari zaduženi za obranu upozoravaju da se Ukrajini u ratu protiv Rusije ne pruža dovoljna podrška. Ako zemlja padne, posljedice za Europu bit će dramatične. Njemačka mora uložiti puno više u obranu. No, pitanje je: odakle će doći novac?

Ratna agresija Rusije prema Ukrajini promijenila je njemačku vanjsku i sigurnosnu politiku. Smjernice i principi poput “ne isporučivanja oružja u krizna područja” odjednom više ne vrijede, baš kao i pretpostavka da se zajednička sigurnost u Europi može organizirati samo s Rusijom, tvrde stručnjaci. Sada vrijedi suprotno.

Prije dvije godine, kancelar je najavio prekretnicu

Početak je 27. veljače 2022. Bundestag se tada sastao na izvanrednoj sjednici. Ruski napad na Ukrajinu bio je tek nekoliko dana star. Kancelar je govorio o prekretnici. Svijet nakon ruske agresije na Ukrajinu više nije isti kao prije, rekao je Olaf Scholz.

Političar SDP-a najavio je posebno sudjelovanje u iznosu od 100 milijardi eura za Bundeswehr i najavio trajno veća ulaganja u obranu, konkretno: dva posto bruto domaćeg proizvoda. NATO-partneri poput SAD-a već su duže vremena vršili pritisak u tom smjeru.

Nova njemačka vanjska politika

Markus Kaim iz Zaklade za znanost i politiku objašnjava u intervjuu za BR24: “Njemačka vanjska politika je u svojoj osnovi potresena, a mnoge sigurnosti posljednjih 30 godina i za sljedećih 30 godina su temeljno potresene.” Rat i njegove posljedice stvorili su veliku nesigurnost među stanovništvom.

Zastupnici u Bundestagu snažno upozoravaju

Zastupnik u Bundestagu iz stranke Zelenih, Anton Hofreiter, strahuje da se njemačka politika još uvijek nije dovoljno promijenila: “Niti dovoljno podržavamo Ukrajinu, niti smo sposobni dovoljno konvencionalno obeshrabriti Putina”, kaže Hofreiter BR24. Zbog toga je rizik od eskalacije rata zbog premalo odlučnog djelovanja Zapada u proteklim mjesecima još porastao.

On vjeruje: “Još uvijek nam u mnogim dijelovima nije jasno kolika je opasnost.” Ako Putin pobijedi Ukrajinu, napast će i druge zemlje – uključujući zemlje NATO-a i EU, kaže zeleni političar, predsjednik Odbora za europske poslove.

Situacija je ozbiljnija nego što mnogi vjeruju

Slični su tonovi dolazili iz Unije. Roderich Kiesewetter, CDU-ov političar za vanjsku i obrambenu politiku, vjeruje: “Još uvijek postupamo previše obazrivo prema onome što stvarno stoji na kocki.” Radi se o našoj slobodi. “Ako Ukrajina padne, past će i EU i NATO, jer će Putin tada nastaviti”, kaže zastupnik u Bundestagu u razgovoru s BR24.

Taj osjećaj prijetnje raste u stanovništvu brže nego što to neki u politici primjećuju. “Kancelar bi mogao puno otvorenije komunicirati s populacijom i jasno pokazati da se moramo više truditi kako bismo spriječili širenje rata”, kaže Kiesewetter.

Posebna sredstva za Bundeswehr bit će potrošena do 2028. godine

Sada je jasno da je poseban fond za Bundeswehr samo početak. “Prava prekretnica dolazi 2028. godine kada se potroši taj fond”, kaže Markus Kaim iz Zaklade za znanost i politiku. Trenutno se samo uz pomoć posebnog fonda postiže cilj od dva posto. Ali što će se dogoditi nakon toga? Kaim: “U vremenima ograničenih sredstava to je pitanje raspodjele prioriteta.”

300 milijardi za obranu: Odakle dolazi novac?

Rasprava o financiranju ovih dana dobiva zamah u Berlinu. Prema stručnjacima, u sljedećih nekoliko godina trebat će 300 milijardi eura za Bundeswehr, za obrambene i sigurnosne mjere. Tu je svotu prošle godine u raspravu unijela članica Odbora za oružane snage Eva Högl iz SPD-a. I zeleni političar Anton Hofreiter kaže: “300 milijardi je iznos koji nam je potreban da bismo zemlju učinili spremnom za obranu.”

No, odakle će doći novac? To pitanje još uvijek nije riješeno. Ministar financija Christian Lindner poziva na višegodišnji moratorij na socijalne izdatke i subvencije kako bi se moglo više novca ulagati u obranu. “Ako bismo uspjeli izdržati tri godine s onim što imamo, to bi bio veliki korak prema konsolidaciji”, nedavno je rekao Lindner na ZDF-u. Izjava je izazvala oštru kritiku, između ostalog, od koalicijskog partnera SPD-a i socijalnih udruga.

Preuzimanje novih dugova?

Zeleni zastupnik Anton Hofreiter smatra da bi bilo prikladno olabaviti zakonsko ograničenje zaduživanja. “Budući da doista postoji hitnost, hitno treba obimno ulagati. Zbog toga je nužno privremeno uzeti novac na financijskom tržištu kako bi se investicije u jačanje obrambene spremnosti i sigurnosti brzo mogle obaviti”, upozorava Hofreiter. Stranačka kolegica i ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock predlaže proširenje posebnih fondova za Bundeswehr, što u konačnici znači i nove dugove.

Unija traži: više štednje i prioriteta

Međutim, ne samo koalicijski partner FDP, već i CDU i CSU odbijaju nove dugove. CDU-ov političar za vanjsku politiku Roderich Kieswetter više razmišlja o štednji. Savezna vlada trebala bi pokušati više ljudi dovesti u osiguranu socijalnu radnu vezu kako bi se manje novca izdvajalo za građanski dohodak i postizali veći porezni prihodi.

Kieswetter: “Naša populacija također mora biti svjesna na kojim visokim standardima živimo. I ne možemo zadovoljiti sve pojedinačne interese.” Ali nije riječ o smanjenju socijalnih izdataka, već o tome da se više ljudi uključi u rad. Također se mora jače aktivirati gospodarstvo kako bi se povećali prihodi od poreza i oslobodili financijski resursi za obranu.