Samo 1200 eura mirovine nakon 35 godina rada – rizik od siromaštva

Životni troškovi sve više pritišću umirovljenike u Njemačkoj, a posebno su pogođene žene. Statistike Njemačkog mirovinskog osiguranja pokazuju da, prema Izvještaju osiguranika za 2023. godinu, svaka druga umirovljenica mora živjeti s oko 1200 eura.

Jedna od njih je i Karin Schulz. Šezdesetšestogodišnja Hamburžanka radila je 35 godina. Danas prima mjesečnu mirovinu od 1205,38 eura, kako je izvijestio Hamburger Morgenpost. Nakon što odbije sve poreze i doprinose, preostaje joj tek oko 1000 eura. Nakon što uzme u obzir sve fiksne troškove, ima samo 650 eura kako bi se brinula o sebi i svom psu. Je li to dovoljno za dostojanstvenu starost? Strah od prijetnje siromaštva u starosti neprestano raste.

Siromaštvo u starosti unatoč mirovini: Zašto su žene u Njemačkoj jače pogođene od muškaraca

Karin Schulz već živi u siromaštvu jer prema definiciji, samci u Njemačkoj smatraju se siromašnima ako im mjesečni prihod ne premašuje 1250 eura. U mladosti je Karin Schulz završila bankarski tečaj u DDR-u, točnije u Salzwedelu. Nakon pada Berlinskog zida i ponovnog ujedinjenja, Schulz se 2003. godine preselila u Hamburg.

U Njemačkoj su posebno žene pogođene siromaštvom u starosti. Prema Državnom zavodu za statistiku, stopa ugroženosti siromaštvom u dobi od 65 godina kod žena iznosi 20,3 posto, dok je kod muškaraca samo 15,9 posto. Žene starije od 75 godina bile su u opasnosti od siromaštva 20,6 posto, dok su muškarci iste dobi bili ugroženi s 14,2 posto. Razlozi za ove rodno specifične razlike proizlaze iz manje zaposlenosti – primjerice zbog roditeljskog dopusta – i dohotka žena nakon 30. godine, što dovodi do nižih mirovinskih prava.

Unatoč uplatama u mirovinski fond: Zdravstveni problemi visok su rizik od siromaštva u starosti

Za razliku od drugih umirovljenika, Karin Schulz još uvijek relativno dobro stoji, kako ističe za Hamburger Morgenpost. Stan u Hamburgu je u njezinu vlasništvu. Kao procjenitelj nekretnina za banku znala je da je vlastita kuća dobra financijska odluka. Iako još uvijek otplaćuje kredit, rate su joj povoljnije od najamnine za novi stan. Također prima nešto i socijalne pomoći. Hamburg, međutim, nije među najpovoljnijim regijama u Njemačkoj za umirovljenike.

No, prije dvanaest godina njezino se zdravstveno stanje toliko pogoršalo da je bila prisiljena napustiti posao i prijeći na invalidsku mirovinu. Budući da u tim godinama više nije uplaćivala doprinose u mirovinsko osiguranje, visina njezine mirovine je niska. Već dvije godine je u mirovini.

Ukupni troškovi iznose 475 eura mjesečno. Međutim, kamate rastu, a i njezini troškovi struje su se udvostručili protekle godine. “Ne smatram sve fer, ali sam se pomirila s time. Ne mogu to promijeniti”, kaže 66-godišnjakinja za Hamburger Morgenpost.

Nezadovoljstvo saveznom vladom: Mnogima nedostaje novca

Priča o gospođi iz Hamburga izaziva mnogo rasprave na društvenim mrežama. U Facebook objavi brojni korisnici raspravljaju o primjeru mirovine i izražavaju trenutačno nezadovoljstvo upravljanjem proračunom savezne vlade.

Jedan korisnik komentira: “Čovjek prvenstveno radi da bi pokrio svoje trenutačne životne troškove, a ne s glavnim ciljem da dobije dobru mirovinu kasnije. Visina i trajanje mirovine nisu fiksni tijekom radnog vijeka. Kad radim sada, važno mi je prije svega koliko sada novca dobivam.”

Nezadovoljstvo se odražava i u trenutačnim rezultatima anketa istraživačkog instituta Infratest dimap. Infratest dimap angažirao je ARD kako bi proveli mjesečnu reprezentativnu anketu o izborima u populaciji. Prema njoj, ocjena savezne vlade i čelnika koalicije i dalje je većinom kritična i u veljači. Kao i prošlog mjeseca, samo je 17 posto građana zadovoljno radom koalicije.