Strategija EU-a za obranu: moramo trošiti više, bolje i zajednički

Europska komisija je u utorak predložila prvu Europsku strategiju za obrambenu industriju (EDIS), u kojoj se ističe da države članice EU-a moraju u području obrane ulagati više, bolje i zajedno.

 Kao prvi korak u provedbi strategije, Komisija je predstavila i zakonodavni prijedlog Europskog programa za obrambenu industriju (EDIP), za koji je iz europskog proračuna namijenjeno  1,5 milijardi eura u razdoblju od 2025. do 2027. , te okvir mjera kako bi se osiguralo da obrambeni proizvodi budu pravodobno dostupni.

 “Snažna, otporna i konkuretna europska obrambena industrija strateški je imperativ i preduvjet za jačanje naše obrambene spremnosti”, istaknuo je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

Borrell je dodao da su članice EU-a desetljećima vrlo malo izdvajale za obranu te da sada nužno investirati “više, bolje i zajedno”.

 Nakon ruskog napada na Ukrajinu, koji predstavlja povratak konvencionalnog rata visokog intenziteta na europskom tlu, Komisija naglašava da Europska unija i njezine države članice moraju pojačati svoju pripravnost, što znači osigurati svojim oružanim snagama potrebne količine obrambene opreme i sustava.

Članice trošile znatno ispod dva posto svoga BDP-a na obranu

 U Komisiji ističu da njihove analize pokazuju da su zemlje članice u proteklom razdoblju trošile znatno ispod dva posto svoga BDP-a na obranu, što je cilj koji su postavile sebi države članice NATO-a. U slučaju da su doista u zadnjih 15 godina ulagali tih dva posto, to bi danas iznosilo dodatnih trilijun eura. “To je red veličine onoga što sada trebamo nadoknaditi“, kažu u Komisiji.

 Izvršna potpredsjednica Komisije Margrethe Vestager kaže da je strategija odgovor na promjenu sigurnosne paradigme u Europi.

 Ona ističe da su države članice do sada trošile na obranu kupujući različite sustave oružja, uglavnom izvan EU-a i da je sada kada njihovi obrambeni proračuni snažno rastu, potrebno ulagati bolje, što znači zajedno kao Europljani.

To znači da je potrebno smanjiti fragmentaciju i povećati suradnju kako bi se se ostvario puni potencijal sve većeg ulaganja država članica u obranu.

Komisija poziva države članice da do 2030. godine najmanje 40 posto obrambene opreme nabavljaju zajednički i da do 2030. godine europska industrrija osigura najmanje 50 posto vojne opreme u EU-u.

 Povjernik za unutarnje tržište Thierry Breton  kaže da je 68 posto oružja koje je EU kupila za potrebe Ukrajine proizvedeno u Sjedinjenim Državama.

  U Komisiji ističu da jačanje suradnje među članicama u području obrane ni u kojem slučaju ne znači da EU preuzima ovlasti država članica, koje su i dalje isklučivo nadležne za pitanja obrane.

 Komisija je također predložila da se dio profita koji dolazi od zamrznute ruske imovine iskoristi za kupovinu oružja za Ukrajinu.