Zdravstvene osiguravajuće kuće traže reformu sustava skrbi

Krovna udruga obveznih zdravstvenih osiguravajućih društava inzistira na reformi sustava skrbi. Ako želi funkcionirati nakon 2025., potrebni su novi koncepti. Financijski problemi brzo rastu, a prijeti krizno stanje.

Savezno udruženje zakonskih zdravstvenih osiguravatelja inzistira na temeljitoj reviziji socijalnog zdravstvenog osiguranja zbog prijetnje financijskih poteškoća. “Ako želimo da sustav skrbi funkcionira i u razdoblju od 2025. do 2040. godine, moramo ga sada reformirati”, izjavio je zamjenik predsjednika Gernot Kiefer za “Neue Osnabrücker Zeitung”.

Zakonodavac: “Svi moraju sjesti za stol”

Unatoč nedavnim povećanjima doprinosa, financijsko stanje u sustavu skrbi se rapidno pogoršava, ističe Kiefer: “Vrijeme istječe, već smo suočeni s velikim problemima za 2025. i 2026. godinu.”

Međutim, Kiefer tvrdi da reformu ne može osigurati samo vlada. Potrebna je komisija, Enquete-Kommission, u kojoj su “zastupljene sve relevantne skupine”: stranke, poslodavci, znanstvenici, skupine za skrb, obitelji i sindikati. “Svi moraju sjesti za stol kako bi razvili održiv koncept za budućnost.”

“Sustav se trese”

Predsjednik Saveza tvrdi da bi Bundestag već ove godine trebao donijeti odluku o osnivanju takve komisije. Troškovi skrbi iznosili su 2023. godine 56 milijardi eura, rekao je Kiefer. S porastom potreba, financiranje više neće biti osigurano već od 2025.: “Idemo prema kriznoj situaciji.”

Kiefer govori o “strašnoj dilemi”: s jedne strane, doprinosi se povećavaju, a s druge strane, osobe koje trebaju skrb moraju izdvajati sve više novca iz vlastitog džepa. “Političke reakcije uvijek su samo kratkoročne. No, sustav se u cjelini trese”, upozorava on.

Potrebna je preobrazba u osiguranje s fiksnim participacijama

Eugen Brysch, predsjednik Njemačke zaklade za zaštitu pacijenata, izjavio je za Katoličku tiskovnu agenciju (KNA) da nije potrebno novo studijsko povjerenstvo za “skrb u budućnosti”. Ono što nedostaje je provedba. “Djelovati sada znači konačno preoblikovati sustav skrbi u osiguranje s fiksnim sudjelovanjem. To stvara planiranje sigurnosti, posebno za mlađu i srednju generaciju”, rekao je Brysch.

Pri tome nije riječ o potpunom osiguranju, naglašava Brysch. Za smještaj, prehranu i “iznadprosječnu udobnost”, svaka osoba i dalje bi trebala snositi troškove: “Savezna vlada mora prihvatiti da se cijeli udio u skrbi sada mora financirati iz sredstava skrbi. No, ministar zdravstva ostaje dužan za uvjerljiv koncept financiranja.”