Dubrovnik muku muči s mnoštvom turista

Mnogo turista je dobro za posao. Ali previše kvari užitak odmora – i kvalitetu života lokalnog stanovništva. Jadranski biser se pita: Koliko je previše?

Sparna vrućina nadvija se nad trgovima i uličicama dubrovačkog Starog grada. Na 33 stupnja u hladu, znojna gomila turista probija se između venecijanskih palača, srednjovjekovnih crkava i impozantnih gradskih zidina. Neki hodaju u kupaćim kostimima, neki muškarci bez majica. Drugi, koji tek dolaze ili odlaze, vuku svoje kofere u kolicima zveckajući po povijesnoj kaldrmi.

Kad gradonačelnik Mato Franković izađe iz stare gradske vijećnice, nalazi se usred gužve. Tu počinje Stradun koji spaja dvoja gradska vrata, a točno nasuprot stoji crkva svetog Vlaha iz 1715. 41-godišnji Franković tu je dužnost obnašao šest godina. Odijelo i kravata šivani po mjeri naglašavaju elegantan izgled vitkog, visokog političara. Daje sebi imidž “doera”, gradskog oca koji masovni turizam želi usmjeriti na podnošljive staze.

Nema zabrane kofera za kolica

Franković je oduševio kada je u intervjuu za zagrebački Jutarnji list krajem svibnja najavio zabranu kofera sa točkićima u svom gradu. “Prvo sam otjerao buku (iz kafića), a onda kofere”, citirale su ga novine. U neko doba internetom je kružila lažna dojava da će turisti koji u Dubrovniku vuku kofere na kolicima morati platiti kaznu od 265 eura. Međutim, zabrana troleja nije ni odlučena ni naređena. Grad samo preporuča posjetiteljima da ne koriste kofere.

Franković se u razgovoru za Njemačku tiskovnu agenciju može samo nasmijati svom uzbuđenju. Uostalom, sada svi pričaju da Dubrovnik želi učiniti nešto za održivi turizam, kaže. “Samo održivi turizam ima budućnost.” To je fraza koju je vjerojatno izgovorio tisuće puta.

Samo dva kruzera dnevno

Potom priča kako je bilo kad je preuzeo dužnost 2017. godine. U Dubrovniku je istovremeno pristajalo i do sedam-osam velikih kruzera. Do 25.000 ljudi stisnulo se u zapravo vrlo mali stari grad. Stradun kao glavna žila kucavica dugačak je svega 350 metara, a teren koji okružuju masivne zidine tvrđave može primiti možda 7000 posjetitelja odjednom. Grad je 2017. godine uvršten na popis deset turističkih destinacija koje putnici svakako trebaju izbjegavati. “To je bio poziv na uzbunu”, kaže Franković. – Morali smo nešto učiniti.

Grad je ograničio broj kruzera koji mogu pristajati u Dubrovniku na samo dva istovremeno, a moraju ostati najmanje osam sati umjesto četiri i pol. Za autobuse koji dovoze izletnike s drugih mjesta za odmor, prijevoznici moraju unaprijed prijaviti termin.

Franković također vodi križarski rat protiv onoga što bi se moglo nazvati nedoličnim ponašanjem posjetitelja. Naime, u starom gradu zabranjeno je nositi samo kupaće kostime pod prijetnjom novčanih kazni. Kampanja nosi naziv „Poštuj grad!“. “Imamo te kazne, ali nije u tome stvar”, odbacuje gradonačelnik. “U pravilu samo kažemo: Molim vas obucite majicu!”

Tijekom boravka u Dubrovniku reporter dpa nije vidio niti jednog gradskog inspektora koji je prilazio oskudno odjevenim turistima. Automobili su zabranjeni u staroj gradskoj jezgri, dobavljači se moraju držati jutarnjeg vremena van špice. I ovdje su dokazi pokazali da ga se ne pridržavaju svi.

Stari grad bio je mjesto snimanja “Igre prijestolja”

Gužve su možda velike, ali stvari nisu kao 2016. ili 2017. Dubrovnik, nekadašnja Ragusa, jednostavno je magnet. U svom procvatu od 13. do 17. stoljeća, nekadašnji grad-republika je stekao veliko bogatstvo kao diplomatski vješta trgovačka sila na području napetosti između Venecije i Osmanskog Carstva. Netaknuta srednjovjekovna gradska jezgra sa svojim palačama, crkvama i tornjevima u gotičkom, renesansnom i baroknom stilu, sa svojom kaldrmom i uskim uličicama, ukliještena između mora i hridi, pruža jedinstveni estetski užitak. Nakon što je kultna Netflixova serija “Igra prijestolja” snimana na pitoresknim dubrovačkim lokacijama, brojni mladi ljubitelji fantastične serije dolaze ovdje osjetiti čari lokacija.

Damir Mešović (55) više od 30 godina živi u Dubrovniku i radi kao slobodni turistički vodič. Teško je pronaći optimalno rješenje za priljev posjetitelja, kaže. „Ako ih dođe previše, to nije dobro za nas koji ovdje živimo, ali nije dobro ni za goste koji dolaze.

Gradonačelniku pripisuje zasluge upravljanja kao nešto u dobrom smjeru: ograničavanje broja kruzera i autobusa, pozivanje posjetitelja na pristojno ponašanje. No, prijedlog za zabranu kofera sa točkićima smatra nedomišljenim. “Kako će gosti koji su rezervirali vrlo skup apartman u starom gradu nositi svoj kofer od 20 kilograma 250 metara?”

Nebojša Stojčić, profesor ekonomije na Sveučilištu u Dubrovniku, u studiji je ispitao učinkovitost gradonačelnikovih mjera. “Otkrili smo da je usmjeravanje toka turista rezultiralo ravnomjernijom vremenskom raspodjelom opterećenja na stari grad”, kaže. To je pozitivno, ali ujedno nije i dugoročno rješenje. Stojčić još nije odgovorio na pitanje koliko je previše. “Ali na kraju nećemo moći izbjeći “de-growth”, oproštaj od ideje rasta.”