Bürgergeld nasuprot radu: isplati li se raditi?

Bürgergeld zamjenjuje Hartz IV i još uvijek je oko 50 eura veći od dosadašnjih naknada. No je li istina da se osobama s niskim primanjima više ne isplati ići na posao?

Bürgergeld zamijenio je Hartz IV, jednu od brojnih promjena u novoj godini, i zapravo je u usporedbi s njim veći za oko 50 eura. Međutim, kritični glasovi iz raznih tabora žale se da se sada jedva isplati raditi, posebno za osobe s niskim primanjima s punim radnim vremenom. Ali što stoji iza ove tvrdnje?

Bürgergeld: Što se sada zapravo mijenja?

Čisto financijski gledano, Bürgergeld je mala financijska injekcija za nezaposlene. Standardna naknada se povećava na 502 eura (prije 449 eura) za odrasle, a za djecu se povećava na prosječnih 362 eura (prije 324 eura). Postoje i birokratske prednosti:

-Primateljima naknada građana omogućeno je da zarade više novca sa strane (bez smanjenja standardnih stopa).

-Limit za kreditiranje štednje će se povećati.

-Korisnicima građanske naknade dopušteno je dvije godine ostati u sadašnjem stanu – čak i ako je stvarno prevelik (država pokriva troškove).

Što točno kažu kritičari?

Kako javlja Focus, Carsten Linnemann (CDU) rekao je da će nerad zahvaljujući “novcu građana” postati puno privlačniji. Okolnost koju je u istom izvješću potvrdio i predsjednik Središnjeg udruženja njemačkih obrtnika (ZDH). Kako javlja Focus, Hans Peter Wollseifer govorio je o tome da su granice između Bürgergelda i redovnog rada sve više zamagljene. A to znači da se za više ljudi nego prije više isplati ne raditi nego raditi.

Još jedna sporna točka: korisnici naknade za građane dobivaju najamninu, troškove grijanja i naknadu za emitiranje koja se plaća uz standardne cijene. Sve stvari koje moraju platiti korisnici nedržavljanskih naknada.

Dati otkaz i prijaviti se za građansku pomoć? Bolje ne

Za neke ljude dobrobit za zajednicu može biti primamljivija od posla s minimalnom plaćom. Ali budite oprezni: otkazivanje bi bila loša ideja. Iz mnogo razloga.

Građanska naknada je podređena socijalna naknada i može se zatražiti tek kada su iscrpljena ostala socijalna davanja (npr. naknada za vrijeme nezaposlenosti, naknada za bolovanje, razne subvencije). Velika je vjerojatnost da će prijava biti odbijena.

Svatko tko odustane ne dobiva samo građanski novac. Otkaz mora biti obrazložen agenciji za zapošljavanje i može se kazniti sankcijama (umanjenje do 30 posto). Korisnici naknade za građane imaju obveze, npr. dokazati traženje posla ili pohađati tečajeve usavršavanja pri zavodu za zapošljavanje. Korisnici Bürgergelda ne uplaćuju u mirovinski fond. Svake godine smanjuje mirovinske doprinose u budućnosti. Osim toga, agencija za zapošljavanje može prisiliti ljude na odlazak u mirovinu sa 63 godine, pa to vrijeme može doći i prije očekivanog.