Bürgergeld: Isplati li se rad u sektoru niskih plaća?

Početkom godine, Bürgergeld, ili građanski dodatak, značajno je povećan. Za neke su to i dalje “siromašne stope”, dok drugi vide još jedan problem: da se za mnoge možda više ne isplati prihvatiti posao.

Po novom, samac dobiva trenutno 563 eura mjesečno. Dodaju se na to doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, troškovi najma, novac za opremanje stana te za vodu i grijanje. Za djecu se plaćaju izleti i školski materijali, kao i instrukcije. Kritičari prigovaraju da se za mnoge ljude više ne isplati raditi, jer s Bürgergeldom je živjeti lakše, a ne raditi.

Poduzetnici: “Ne možemo pronaći osoblje”

Poslova u kuhinji, kao konobar ili barmen, trenutno ima na pretek. Međutim, nitko ih ne želi raditi. I radnici za čišćenje zgrada traže se kao igla u plastu sijena. Na odgovarajuće oglase gotovo da se nitko ne javlja. “Ljudi dolaze i kažu: ‘Rado bih radio – ali ne za manje od onoga što dobivam od Bürgergelda’”, izvještava münchenski ugostitelj Serdar Fafal. Primateljica Bürgergelda, koja želi ostati neotkrivena, to sažima ovako: “Problem je što si s tim poslovima ne bih mogla ništa priuštiti.”

Monika Schacht bi se trebala baviti upravljanjem svoje tvrtke u uredu, ali nema vremena za to. Bavi se popunjavanjem radnih mjesta. Njena tvrtka za čišćenje objekata specijalizirala se za čišćenje stubišta. Posla ima dovoljno, ali gotovo nitko više ne želi raditi. “Ne možemo pronaći osoblje”, opisuje situaciju Schacht. “Rezervu čine moja kći, juniorska direktorica, i ja. Moja kći već svaki dan čisti, a onda dođem i ja pripomoći.”

Juniorska direktorica Katharina obučava nove kandidate. Malo ih dolazi, a još manje ostaje. “Dakle, ovdje doživljavam stvarno sve. Ljudi dolaze na obuku i vide da ovdje nema lifta. Dakle, ne žele hodati pješice”, priča Katharina Schacht. “Ili kažu: ‘Kako, pa zar moram raditi još i nešto drugo od samo brisanja stepeništa?’ Čišćenje stubišta naravno uključuje više od samo brisanja poda. I onda redom kažu: ‘Ne, to mi je previše posla.’”

Koliko se zarađuje u usporedbi s Bürgergeldom?

Plaća za osmosatni radni dan iznosi bruto oko 2.300 eura. Neto iznosi – ovisno o osobnim okolnostima – otprilike 1.650 eura za samce i oko 1.750 eura za samohrane roditelje. S poreznim razredom 3, pojedincu ostaje oko 1.800 eura.

Je li to premalo? Pitanje je i u ugostiteljstvu. Ugostitelj Serdar Fafal hitno traži nove ljude za svoj restoran u Münchenu. Sa svojim trenutnim, stalnim osobljem jedva obavljaju posao. “Svi moramo davati sve od sebe, svi moramo biti maksimalno koncentrirani”, kaže Fafal. Restoran je otvoren od jutra do kasno u noć. Rad se odvija u dvije smjene. Kuhari, pomoćnici u kuhinji, osoblje za ostale usluge – svih radnika im nedostaje.

“Imamo poslove u kuhinji koje nekvalificirani ljudi mogu bez problema raditi”, kaže Fafal. No čak ni za to ne možemo pronaći dovoljno ljudi da održimo cijeli sustav. “Imamo početnu, minimalnu plaću, ali napredovanjem s malo truda, motivacije, sve se to lako povećava.”

Prosječna plaća za puno radno vrijeme iznosi bruto 2.500 eura. To znači neto, ovisno o individualnim uvjetima, oko 1.750 eura s poreznim razredom 1, oko 1.850 eura s poreznim razredom 2 i gotovo 2.000 eura s poreznim razredom 3. Plus napojnice. I za 100 eura mjesečno osoblje tijekom smjene može jesti i piti u restoranu. Međutim, nove kolege to više ne privlači.

“Situacija s nedostatkom osoblja jednostavno znači da ne možemo imati dovoljno kontakta s gostima, ne možemo se brinuti o njima onako kako smo si zamislili – i također ne možemo postići promet koji bismo trebali ostvariti kako bi rasli dalje i razvijali se”, izvještava Fafal.

Korisnica Bürgergelda: Na kraju je to manje novca kada se sve zbroji, stoga se ne isplati raditi

U jednom centru za zapošljavanje u Münchenu BR24 intervjuira primateljicu Bürgergelda. Ona ne želi otkriti svoj identitet pa ćemo je u nastavku nazivati “Sophie”.

Njoj je vrlo neugodno biti u ovoj situaciji. U srednjim je pedesetima, sama, srednjoškolski obrazovana, ali bez stručnog obrazovanja. Ranije je radila u uredu, između ostalog i kao tajnica uprave. Više od godinu dana prima Bürgergeld.

Prikazuje svoju obavijest od centra za zapošljavanje. Svaki mjesec dobiva sljedeće naknade: osnovnu stopu za život od 563 eura, po maksimalnoj stopi dodatak za stanovanje od 849 eura i dodatci poput onih za vodu i grijanje 460 eura. Ukupno to sve čini primitak od 1.872 eura.

“Smatram da Bürgergeld općenito nije previsok, jer inače više ne možete živjeti normalno. Ne možete si ništa priuštiti s osnovnom stopom – apsolutno ništa. Možete preživjeti, i to jedva”, procjenjuje Sophie. Ali ipak zaključuje: posao čišćenja zgrada ili u restoranu nije privlačan za nju.

“To jednostavno nema smisla. Fizički i mentalno je naporno, a na kraju krajeva, dobije se manje novca svaki mjesec nego što se dobiva od Bürgergelda, kada se sve uzme u računicu”

Financijski se rad u sektoru niskih plaća dakle ne isplati. Meta Günther, bavarska predsjednica Saveza socijalnih udruga Njemačke, smatra da to sve ipak ima smisla. “Naravno, trebalo bi povećati minimalac. I bit će povećan za malo, to također znam – ali na kraju krajeva, to bi moglo biti polazište. Možete se, recimo, prekvalificirati i doći do viših primanja. Mnogi ljudi koji mijenjaju karijeru sada imaju priliku – čak i ako moraju napraviti promjene s 50 ili 55 godina.”

Ifo Institut: Financijski poticaj mora biti veći

Proširenje i nadopuna primanja bi značilo za Sophiu primati Bürgergeld i dodatno raditi. Ali to joj ne dolazi u obzir trenutno, jer smije zarađivati samo do 100 eura. Od punog radnog vremena ostaje joj 20 posto. Kod prihoda od 1.000 eura iznosi 30 posto, kod prihoda od 1.200 eura deset posto. To čak odvraća i one koji su spremni na rad.

Financijski poticaj za rad mora biti veći, zaključila je studija Ifo Instituta naručena od strane Saveznog ministarstva rada i socijalnih poslova. “Naš prijedlog reforme odnosi se na to da bi posebno primatelji Bürgergelda trebali imati više neto prihoda kada rade, kada zarađuju sami. To znači da im se uzima manje novca koji su zaradili”, objašnjava Andreas Peichl iz Ifo Instituta u Münchenu.

Studija pokazuje da bi se ovom reformom čak i državne blagajne rasteretile. “Očekivao bi se porast prihoda od oko milijardu eura, posebno u socijalnom osiguranju, jer bi se povećali radni poticaji i zapravo bi više ljudi radilo, te bi se ostvarili i veći doprinosi za socijalno osiguranje, ali i porezi na dohodak”, kaže Peichl.

Poduzetnici poput Katharine i Monike Schacht mogli bi profitirati kada bi njihova otvorena radna mjesta postala atraktivnija za primatelje Bürgergelda nego sada. Na njihov je trenutačni oglas jedna jedina kandidatkinja odgovorila. Hoće li doista biti zaposlena, trenutno još nije jasno. Poslodavci su pod stresom.

“Raspoloženje je vrlo loše”, kaže Monika Schacht. “Svi bi najradije zatvorili firme. Nema interesa, nema volje, nema hrabrosti da se to dobro nastavi. U svim obrtima su očajni”. Njen je apel: politika mora pod hitno djelovati kako tvrtke ne bi zauvijek zatvorile vrata zbog manjka osoblja.