MEDICINARI U NJEMAČKOJ: Što treba promijeniti u Hrvatskoj da se naši odluče na povratak?

Gorući problem hrvatskog zdravstvenog sustava je nedostatak liječnika i medicinskog osoblja. Samo u posljednjih 10 godina izgubili smo svaku četvrtu medicinsku sestru. Zemlju je napustilo više od 1000 liječnika koji najčešće odlaze u Njemačku. Istražili smo zašto.

Njemačko zdravstvo proteklih godina susreće se s brojnim problemima. Sve dulji životni vijek stanovništva, inflacija koja utječe na troškove poslovanja. Kronični nedostatak kvalificirane radne snage nagnao je i državu da se aktivnije uključi u rješavanje ovog problema. 

Starenje stanovništva

Starenje stanovništva ne samo da povećava potražnju za zdravstvenim uslugama, nego i dovodi do smanjenja broja radnos posobnih ljudi. Ivana i Dubravko svoj profesionalni put nastavili su u hitnoj službi gradske klinike u Münchenu, Ima li razlike u radnim uvjetima u Hrvatskoj i Njemačkoj? 

– U Hrvatskoj je, dok sam ja radila, 1997. bila kriza i imali smo puno manje materijala. Ovdje me je dočekalo obilje materijala, posebno jednokratnog materijala koji tamo nisam poznavala. Svaka kompresa je ovdje bila zasebno pakirana, medikamenti, uvjeti rada su bili drugačiji. Ovdje sam se susrela s kraćim smjenama, u Hrvatskoj sam radila 12-satne smjene, kaže Ivana.

– Kod dolaska novijeg djelatnika firma se brine za papirologiju, za stan, za sve druge potrebe koje noviji djelatnik ima na početku, navodi Dubravko. 

Dijametralne suprotnosti

Andrej je bivši branitelj, sudionik Domovinskog rata, sada radi u jednom staračkom domu u Münchenu. 

– Da bismo uopće spominjali nekakvu razliku između posla u Njemačkoj i Hrvatskoj, morali bismo krenuti od samog korijena, a to je zdravstveni sustav. Zdravstveni sustav u Hrvatskoj i Njemačkoj je dijametralno suprotan. Počevši od samog školovanja pa nadalje. Dok medicinske sestre i tehničari u Hrvatskoj imaju obavezu vađenja krvi, od subkutane intravenozne terapije, davanja infuzije i tako dalje, u Njemačkoj je to obaveza liječnika, ističe Andrej. 

Odlazak na privremeni rad u stranu zemlju nije laka odluka, a motivi su različiti kažu naši medicinari u Njemačkoj

– Na dolazak u Njemačku nagnala me moja mladost. Ja sam tada bila mlada, imala sam 23 godine, htjela sam vidjeti svijet, navodi Ivana i dodaje da se htjela osamostaliti, a to u Hrvatskoj nije bilo moguće ’97. s tadašnjim primanjima.

– To su bile poslijeratne godine, svaki ima neke svoje razloge, rekao je Dubravko.

Za rješavanje problema nedostatka osoblja Njemačka poduzima nekoliko koraka. Jedan od njih je privlačenje strane radne snage olakšanim procesima imigracije priznavanjem stručnih kvalifikacija. Medicinari u Njemačkoj su iznimno cijenjeni pa ih poslodavci pokušavaju pridobiti boljim radnim uvjetima i beneficijama, nego što imaju u domovini. 

“Mladim ljudima treba se pružiti prilika i takve mogućnosti da uopće ne potraže put da napuste svoj grad ili domovinu.”

Ivana Kramer, glavna medicinska sestra

Medicinari u Njemačkoj: Koliko se može zaraditi? 

– Samo je nebo granica. Radim u gradskoj bolnici, plaćeni smo po tarifi, važno je koliko je netko dugo u struci, koliko pripadate ovoj organizaciji, koliko imate iskustva, da li imate neke određene studije ili školovanja. Nedavno sam razgovarala s kolegicom koja ima puno prijateljica koji rade u Rijeci i ona mi je rekla da se tri puta više zaradi u Njemačkoj, kaže Ivana.

– U Njemačkoj se prosječni osobni dohodak za pomoćnog zdravstvenog djelatnika kreće između 2000 – 2800 € bruto, ovisno o iskustvu, vašim sposobnostima, pregovaranju, znanju jezika itd. Srednja stručna sprema zarađuje, ovisno o poslodavcu i vašem iskustvu od 2800 do 3800 pa i više od 4000 €, navodi Andrej.

Problemi u bolnicama

Sve to ima izravne posljedice na operativnu sposobnost njemačkih bolnica. Jedna od najvidljivijih posljedica je smanjenje broja kreveta. To nije samo zbog nedostatka medicinskog osoblja koje bi se skrbilo o pacijentima, nego i zbog financijskog pritiska koji je posljedica viših troškova rada.

– Ja imam sreću da su na našoj hitnoj popunjena sva radna mjesta. Nedostatak osoblja nas pogađa tako što se zatvaraju kreveti. Što znači da smo ograničeni u tom toku pacijenata. Mi ne možemo pacijente prebaciti dalje. Zato što negdje drugdje nedostaju ljudi koji bi se brinuli za njih, rekla je Ivana.

– Osjeti se u svim granama manjak osoblja, ali možda ne i kod nas u hitnoj jer je hitna relativno atraktivno radno mjesto i kod nas se mjesta relativno brzo popune, kaže Dubravko.

Nedostatak stambenog prostora gorući je problem ne samo u Münchenu, nego i u cijeloj Njemačkoj. Koliko grad pokušava da olakša integraciju i privlačenje novih djelatnika, govori podatak da će se dio klinike prenamijeniti u stambene jedinice koje će biti namijenjene isključivo radnicima i djelatnicima klinike. 

Što bi se trebalo promijeniti u domovini da se naši medicinari odluče na povratak?

– Kad bi se uvjeti popravili malo, kad bi se više ljudima ponudilo.Na primjer da od poslodavca imaš i povoljne stanove, da imaš i besplatan prijevoz, da imaš do 39 dana godišnjeg, sve je ovisno da li radi čovjek noćne, vikende, kad bi se recimo na tome poradilo, kaže Dubravko.

– Kod mene osobno ništa, ja još imam 13 godina do mirovine, ali što čujem od kolega. Uglavnom stvar je samo visine osobnog dohotka i uvjeta rada, naveo je Andrej.

– Mladim ljudima treba se pružiti prilika i takve mogućnosti da uopće ne potraže put da napuste svoj grad ili domovinu, zaključuje Ivana.

Uspješno adresiranje ovog problema bit će ključno za očuvanje visoke razine zdravstvene skrbi u Njemačkoj. To može biti smjernica za zdravstvene ustanove u Hrvatskoj. Kako da zadrže postojeće kadrove i spriječe odlazak, a u perspektivi da stimuliraju povratak u domovinu.