Babyboomeri u mirovini: Dramatične posljedice za tvrtke

Babyboomer generacija uskoro će ići u mirovinu. To je pogubno za tvrtke jer gube iskusne radnike u vremenima nedostatka radne snage. Nedostaje mladih radnika svakako, a tvrtke se trude zadržati ili ponovno privući babyboomere.

Anke Engelke, Ilse Aigner, Hape Kerkeling i Michelle Obama – svi pripadaju babyboomer generaciji. Rođeni su 1964. godine i ove će godine napuniti 60 godina. Najbrojnija generacija u Njemačkoj uskoro će ući u mirovinu. Prema istraživanju, mnogi članovi babyboomer generacije čak žele ići u prijevremenu mirovinu. Često su to važni i iskusni radnici za tvrtke.

Samo ove godine očekuje se da će oko 285.000 zaposlenika u Bavarskoj ići u mirovinu, prema podacima Industrijsko-trgovačke komore za München i Gornju Bavarsku. Samo oko 120.000 novih radnika dolazi iz škola, prema procjeni Bavarskog ministarstva kulture. Do 2035. godine u Bavarskoj će, izgledno je, nedostajati 1,5 milijuna radnika.

Dramatična situacija za tvrtke

Tvrtke će izgubiti oko trećinu svojih zaposlenika kada babyboomeri (rođeni između 1955. i 1969.) iduće godine odu u mirovinu. Situacija je dramatična, kaže glavni direktor Bavarske industrijske i trgovinske komore (BIHK), Manfred Gößl, u intervjuu za BR24. Politika je dugi niz godina odgađala rješavanje problema, a tvrtke su same prepuštene sebi.

Već sada postoji nedostatak osoblja: mnogi proizvodi ne mogu se proizvoditi, mnoge usluge ne mogu se nuditi niti isporučivati, uključujući i njegu. “Već sada osjećamo nestašicu svugdje: trgovine ne rade na dulje vrijeme. Ugostiteljstvo je drastično smanjilo radno vrijeme”, kaže šef BIHK-a. To će se sve još više pogoršati u idućim godinama. “Nedostatak osoblja najveća je kočnica rasta”, kaže Gößl.

Babyboomeri kao temelj tržišta rada

IHK-ovi u Bavarskoj pokušavaju pomoći i savjetovati svoje članove kako zadržati ili privući starije radnike. Najčešće korišteno sredstvo je model radnog vremena, odnosno fleksibilizacija, izvještava BIHK. Tvrtke prilaze radnicima koji žele u mirovinu ili su već u mirovini i pitaju ih mogu li možda pomoći barem na pola radnog vremena.

Šef BIHK-a Gößl navodi dva primjera: prijevoznici koji koriste svoje vozače kamiona u mirovini jednom tjedno. Ili maloprodajne trgovine – u jednom slučaju najstarija zaposlenica ima gotovo 80 godina.

S obzirom na nedostatak radne snage i stručnjaka, uzrokovan gubitkom babyboomera kao radne snage, bavarski IHK-ovi zagovaraju postupno povećanje dobi za odlazak u mirovinu na 69 godina.

“Pravilo palca kaže da za svaku godinu koju duže živite: dvije trećine radnog vijeka i jedna trećina duže mirovine”, objašnjava šef BIHK-a Gößl. “Ako bismo to poduzeli, mogli bismo postupno produžiti mirovinu na 68 godina tijekom mnogo desetljeća i negdje oko 2070. godine na 69 godina.”

Primjer BMW-a: Stručnjaci u mirovini povremeno se vraćaju

Stručnjak za informacijsku tehnologiju Michael Bär 37 godina radio je u BMW-u u Münchenu. Prije četiri godine otišao je u prijevremenu mirovinu. Nakon nekog vremena bavarskom je umirovljeniku postalo dosadno. “Bio sam sam kod kuće. Moja žena mora raditi još duže. Zato sam pitao BMW mogu li raditi kao stariji stručnjak”, priča 66-godišnjak.

BMW putem programa “Senior Expert” vraća stručnjake za informacijsku tehnologiju od 2019. godine. Bivši kolege mogu privremeno ponovno raditi u tvrtki i unijeti svoje znanje. Oni i dalje posjeduju veliko znanje i iskustvo. Najstariji stručnjak BMW-a ima 78 godina. Bär se i dalje osjeća povezano s tvrtkom. Informatičar ima radosti u radu, radna atmosfera je izvrsna i svojim znanjem može pomoći.

To je “win-win situacija” – kako za starije radnike, tako i za tvrtku, kaže Florian Rother, šef odjela u BMW-u. Generacije mogu učiti jedna od druge. S jedne strane postoji znanje “mladih”, kako Rother, sam 42-godišnjak, kaže. S druge strane, tu je znanje povratnika iz mirovine koje je na cijeni. On cijeni iskusnog kolegu Michaela Bära i zahvalan je što mu stariji kolega pomaže. “Ima miran, smiren pristup i dobro se poznaje s velikim računalima i bazama podataka. To nam trenutno treba.”

I tako, Bär, IT stručnjak u mirovini, radi gotovo dvije godine ponovno, četiri dana u tjednu za BMW. Za njega je presudna dobra atmosfera. “Imamo vrlo dobar radni ambijent. Ako bi došlo do stresa, tada bih otišao. To više ne bih podnio”, kaže 66-godišnjak smijući se.

Primjer stolarije Mayr u Manchingu: Dugoročna briga za zaposlenike

Stolarija Ludwig Mayr u Manchingu kod Ingolstadta postoji više od 70 godina. Tvrtka ima 32 zaposlenika. Četvero od njih su stariji kolege koje direktor Andreas Mayr ne želi izgubiti. Cijeni njihov odnos prema poslu: “Radno vrijeme, želja za radom i lojalnost prema tvrtki.”

Kako bi zadržao starije kolege iz babyboomer generacije, stolarija Mayr ne nudi više plaće ili druge modele radnog vremena, već se godinama brine za zaposlenike i njihovo blagostanje. “Imamo projekt ‘Poduzeća za ljudski kapital’, gdje se brinemo da je zaposlenicima dobro. Ako privatno ne ide tako dobro, pokušavamo pružiti podršku.” Tako stolar izgrađuje povezanost. To vraća ljudima u tvrtki nešto i oni ne napuštaju tvrtku.

Zaposlenik Josef Jüngling, na primjer, mogao bi u mirovinu krajem godine. Ali 63-godišnjak ostaje kako bi pomogao tvrtki. “Još uvijek to mogu, zdravlje drži, a i um još uvijek igra dobro”, kaže stolar koji sada radi u prodaji. Osim toga, atmosfera na radnom mjestu je dobra.

Šef bavarskih zavoda za zapošljavanje: Trend koji treba shvatiti ozbiljno

I šef 23 bavarska zavoda za zapošljavanje, Markus Schmitz, zabrinut je zbog toga i govori o trendu koji treba shvatiti ozbiljno. Trenutačno u Bavarskoj postoji 8,7 milijuna zaposlenika, prema Regionalnom uredu za Bavarsku – Saveza za rad u Nürnbergu. Do 2035. godine bit će ih samo 8,5 milijuna, odnosno 200.000 manje. Monitor stručnjaka Bavarske industrijske i trgovinske komore čak predviđa manjak od oko 600.000 stručnjaka do 2030. godine.

“Demografski jaz sada udara”, kaže Schmitz. “Dugo smo o tome pričali, sada postaje vidljiv.” Odlaskom u mirovinu gubi se mnogo znanja. U budućnosti će nedostajati radna snaga, ali i znanje. Tvrtke se moraju prilagoditi i mijenjati.

Rješenje: Povećanje korištenja domaćih resursa i jačanje međunarodne radne snage

Markus Schmitz, šef 23 bavarskih zavoda za zapošljavanje, naglašava da se već godinama radi na traženju rješenja kako bi se ublažio gubitak vrijednih radnika. Kao prvi korak, ističe potrebu za intenzivnijim korištenjem domaćih resursa, s posebnim naglaskom na povećanje radne aktivnosti žena. Mnoge žene rade u nepunom radnom vremenu, a poduzimanje koraka za poboljšanje ovog aspekta može pridonijeti povećanju radne snage.

Drugi ključni pristup obuhvaća poticanje inkluzivnog tržišta rada kako bi se osobama s invaliditetom pružile bolje prilike za zapošljavanje. Schmitz ističe važnost stvaranja poticajnog okruženja koje će omogućiti ljudima s različitim sposobnostima da doprinesu radnoj snazi.

S druge strane, Schmitz naglašava hitnost povećanja potencijala strane radne snage kao važnog dijela rješenja. “Najveći rast zapošljavanja događa se u tom sektoru”, kaže Schmitz. Bavarska značajno profitira od unutarnje migracije unutar Europske unije, a trećina stranih radnika dolazi u ovu njemačku saveznu državu. Osim toga, Schmitz prepoznaje važnost pojednostavljenog pristupa njemačkom tržištu rada za izbjeglice. “Ne možemo si priuštiti zanemarivanje ovog područja”, zaključuje Schmitz.